Proljetne peludne alergije
prim. Jasna Čepin Bogović,dr.med., specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske pulmologije

S prvim danima proljeća intenzivno se budi sva priroda mameći tako sve nas, a osobito djecu da joj dođu, da borave u njoj uživajući nesputani u velikom, za njih gotovo beskrajno zamamnom šarenom prostoru boja, mirisa, zvukova što samo proljeće može dati.

No, koliko god se veselimo da svu tu čaroliju proljeća osjetimo svim svojim osjetilima, istovremeno, značajan broj nas, pribojava se prvih proljetnih sunčevih zraka, cvatnje biljaka i stvaranje peludi te vjetrovitih dana. Naime, sve nas je više alergično na razne peludi, ali i na sunčeve zrake, a konačno tu su i nezaobilazne alergije na ubod opnokrilaca (pčele, ose, stršljeni).

Koje su peludi najalergenije i kako se informirati o koncentracijama u zraku ?

Peludi su svakako jedni od najmoćnijih i najprisutnijih alergena današnjice. Međusobno se razlikuju prema jakosti, tj. potentnosti kojom utječu na težinu alergijske reakcije u čovjeka. Svako geografsko-klimatološko u odnosu na urbano-seosko područje ima karakterističnu vegetaciju. Danas dobro poznajemo biljke (alergogene) koje svojim peludima uzrokuju alergije na određenom području. Količina (koncentracija) peludi u zraku ovisi o vremenskom periodu cvatnje same biljke i klimatskim prilikama. Tako biljka otpušta najmanje peludi početkom i krajem cvatnje (polinacije). Količina peludi u zraku najveća je za suhih, sunčanih i vjetrovitih dana, i to ujutro, dok je za hladnih i kišovitih dana znatno manja. Također, jače su alergogene biljke koje svoju pelud šire uz pomoć vjetra. Tako se peludi mogu širiti i na udaljenost od 100 km. Još tome treba napomenuti da u današnje doba čovjek svojim stalnim kretanjem, s jedne strane mijenjajući razna klimatološka područja, te s druge strane, donoseći biljke iz drugih krajeva, znatno doprinosi povećanju peludnih alergija.

Radi boljeg praćenja peludnih alergena-polenskih zrnaca, njihove vrste i količine (koncentracije) u zraku, već više godina mnoge zemlje, a tako i naša zemlja, izrađuju godišnje peludne kalendare po regijama. Neki krajevi čak svakodnevno objavljuju prisutnost u zraku peludnih alergena, u količini i vrsti. Tako za područje grada Zagreba, od 2002. Zavod za javno zdrastvo grada Zagreba s Državnim hidrometerološkim zavodom, izvještavaju o tome, putem medija i mrežnih stranica. Prva peludna zrnca stabala (ljeska, joha,vrba) pojavljuju se još tijekom zime u siječnju i veljači, da bi se breza nastavila u ožujku/travnju, javor i hrast u travnju. Svibanj je mjesec najintenzivnije cvatnje, time i sve prisutnosti peludi u zraku. Prevladavaju peludi trava,što se nastavlja i u lipnju s pojavom korova iz porodica kopriva dalje u srpnju. Početkom kolovoza započinje polinacija kasnoljetnih/ jesenskih korova u kojima svakako prednjači ambrozija (limundžik) najjača alergogena biljka našeg podneblja.

Tko može oboljeti od peludne alergije?

Svaki pojedinac sklonost za alergiju bez obzira na dob (od najranije dječje dobi pa sve do starosti) može razviti peludnu alergiju. Ne možemo predvidjeti kada će se ona pojaviti, u kojem obliku, vrstom i jačinom znakova (simptoma) bolesti i kada će nestati. Onaj, koji već ima neki oblik alergijske bolesti (kožnu i/ ili probavnog sustava ) uzrokovan nekim drugim alergenom, češće može boljeti i od peludne alergije.

Koje sve alergijske bolesti mogu uzrokovati peludi?
v Najpoznatija peludna alergija je peludna hunjavica. Znakovi bolesti su osjećaj začepljenosti i punoće nosa, svrbež, kihanje, obilan vodeni ili /i sluzavi sekret, nestanak njuha, glavobolja, djelomična ili putpuna neprohodnost nosa. Kod manje djece često je praćena bolovima u uhu ili „upalom uha“koja se ne smije poistovjetiti sa upalom uha koju uzrokuju bakterije i liječi se antibiotikom. Ako su hunjavici pridruženi i znakovi upale očiju: svrbež, suzenje, crvenilo bjeloočnica (konjuktivitis), otečeni i/ili crveni kapci, tada se govori o peludnoj groznici. Upala očiju (konjuktivitis) može biti i zasebna, kao izolirani oblik peludne bolesti. No, ponekad je vrlo teško razlikovati običnu prehladu koju uzrokuju razni virusi od peludne hunjavice i groznice, osobito u male djece koja su sklona prehladama. Često se prehlade zaredaju jedna za drugom, osobito kod djece koja pohađaju vrtić, gdje stalno obitava po nekoliko vrsta virusa tijekom jesenko-zimsko-proljetnog razdoblja. Simptomi obične prehlade su kratkotrajnijik 3-5-7 dana, za razliku od alergijskih tegoba, često praćeni povišenom temperaturom, javljaju se u epidemijama (istovremeno u okolini više slično bolesnih).

Peludi mogu uzrokovati i druge bolesti na dišnim putovima, osjećaj nadražaja i svrbeža u grlu, promuklost sve do osjećaja gušenja u grlu - laringitis; alergijsku upalu bronha praćenu simptomima pritiska u prsima, kašlja, pomanjkanjem daha s napadajima otežanog disanja, piskanja ili fućkanja u prsima- astmu. Simptomi laringitisa i astme mogu uzrokovati gušenje opasno po život, što svakako zahtjeva hitnu i neodloživu liječničku pomoć! Na koži peludi mogu uzrokovati pojavu koprivnjače (urtikarije), svrbež, crvenilo, ponekad i otečene zglobove. Izuzetno rijetko i sitna točkasta krvarenja u području oteklina.

Koji su mogući vremenski intervali od doticaja s alergenom do pojave alergije?

Alergijska reakcija može se pojaviti neposredno od izlaganja alergenu, tj. unutar nekoliko prvih minuta do jednog sata, ali i nekoliko pa čak i 8 sati nakon, kada teže pomislimo da se radi o alergiji.

Da li je nužno potvrditi medicinskim pretragama alergiju?
v Nije. Pri procijeni da li se radi o alergiji, najvrjedniji su podaci o znakovima bolesti dobivenih od oboljelog odnosno od njegovih bližnjih (roditelji) koji vrlo često s velikom sigurnošću mogu upućivati da se radi o alergiji i nema potrebe za testovima dokazivanja. Dovoljno je da nadležni liječnik prepiše odgovarajući lijek. Potrebu za dijagnostičkim pretragama procijenit će navedeni liječnik. Tada će uputiti specijalisti alergologu na alergološki ubodni kožni test na alergene peludi te prema rezultatu testa odrediti dodatne pretrage u krvi tragajući za protutijelima na odgovarajući alergen.

Kako se liječe peludne alergije?

Sprječavanje (prevencija) je osnova liječenja alergijskih bolesti, pa tako i peludima uzrokovanim. Dakle, ako je moguće izbjegavati izlaske u prirodu osobito za suhih i vjetrovitih dana ili ograničiti na što kraći boravak. Po dolasku kući skinuti svu odjeću, isprati kosu i tijelo uklonivši pelud. Isti postupak zahtijevao bi i kućni ljubimac, ako u te dane boravi u prirodi.

Liječenje je dvojako simptomastko i prema uzroku. Simptomastko znači lijekovima (tablete, sirupi, sprejevi) sprječavamo da do pojave simptoma uopće dođe ili da su blagi. Prema uzroku, znači metodom hiposenzibilizacije: unosimo putem injekcija ili kapi alergen na koji smo alergični, potičući naš organizam da stvara odgovarajuća obrambena tijela na alergen, u ovom slučaju određenu vrstu peludi.

Na kraju, ali ne i manje važno je učenje o samoj prirodi bolesti, kako prepoznati simptome, kako si pomoći, kako i kada i koji uzeti lijek. Osim samoinformiranja putem javnih medija i sveprisutnih mrežnih stranica, učenje se sprovodi i putem predavanja, radionica: tzv „škola atopije, astme i sl“ pod vodstvom tima stručnjaka koji se bave alergijskim bolestima.
Naš tim na tečaju o defektima razvoja kralježnice
NAŠE PEDIJATRICE MEĐU NAJBOLJIM LIJEČNICIMA U HRVATSKOJ
ŠKOLA ATOPIJE
Naručite se za pregled

Radno vrijeme
Pon - Pet: 08:00 - 20:00
Sub: 08:30 - 13:30
Način plaćanja:
•  gotovina
•  Maestro, Master Card, VISA
MAESTRO MASTER VISA
•  dodatno zdravstveno osiguranje
(Croatia zdravstveno osiguranje, GRAWE osiguranje, Uniqa osiguranje, Sunce osiguranje)