Kolonoskopija ili donja endoskopija probavnog trakta pretraga je kojom se detaljno pregledava debelo crijevo. Može se vidjeti i mali dio završnog tankog crijeva, dok veći dio tankog crijeva klasičnom kolonoskopijom nije dostupan. Saznajte zašto je kolonoskopija kod djece važna i kako osigurati što bolji ishod.

Kolonoskopija kod djece – sve što trebate znati

Kolonoskopija se kod djece radi puno rjeđe nego u kod odraslih. Što je dijete manje to su i indikacije za tom pretragom manje česte, a razlikuju se i patološka stanja koja dovode do potrebe za tom metodom.

Indikaciju uvijek postavlja dječji gastroenterolog, a oprema i sam postupak prilagođeni su djeci. Za ovo postoje jasne smjernice pedijatrijskih gastroenteroloških društava na nivou Europe, zadnje iz 2017 godine „Pediatric gastrointestinal endoscopy: European Society of Gastrointestinal Endoscopy (ESGE) and European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition (ESPGHAN). Guideline executive summary„.

Kolonoskopija kod djece u dijagnostičke svrhe

Kolonoskopija je neugodna pretraga za koju je potrebna i priprema tj. „čišćenje“ debelog crijeva Stoga se dječji gastroenterolog za nju odlučuje samo kada ima jasan razlog što znači da je ta pretraga neophodna za postavljanje dijagnoze.

Obično se prvo čine laboratorijske pretrage koje onda uz simptome potkrepljuju potrebu za kolonoskopijom kod djece. Stanja kod kojih se indicira su prvenstveno sumnja na kroničnu upalnu bolest crijeva kod djeteta (Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis), tešku alergijsku enteropatiju ili polipe u crijevu. Sljedeći simptomi i anamnestički podaci na to upućuju:

• značajan gubitak ili nenapredovanje na tjelesnoj masi i teški kronični proljev,
• teška anemija sa ili bez gubitka proteina
• ponavljano krvarenje iz crijeva koje nije uzrokovano opstipacijom
• sumnja na polipe crijevu u obitelji s familijarnom polipozom
• promjene na regiji čmara tipa fistula i apscesa
• praćenje bolesnika s transplantacijom crijeva

Pri kolonoskopiji se u većini slučajeva uzimaju i višestruki uzorci tkiva tj. bioptati. Oni se analiziraju mikroskopski radi preciznije histološke procjene postoje li elementi upalne, alergijske ili druge sluzničke promjene što daje dodatnu dijagnostičku vrijednost ovo metodi.

Terapijska primjena kolonoskopije

Nekada se kolonoskopija primjenjuje i kao terapijski postupak, a najčešće indikacije u djece su sljedeće:

• polipektomija, tj. odstranjenje polipa (najčešće onih na peteljci)
• proširenje (dilatacija) mjesta suženja crijeva
• zaustavljanje krvarenja u donjem probavnom traktu
• odstranjenje stranog tijela

Kontraindikacije za kolonoskopiju kod djece i kada pretragu nije potrebno raditi

Kolonoskopija se ne smije raditi, tj. kažemo da je kontraindicirana kada postoji sumnja na perforaciju ili veći rizik za perforaciju (puknuće) crijeva, kod takozvanog toksičnog megakolona (proširenje debelog crijeva zbog teške upale) te nakon nedavne operacije na crijevu (prvih 7 dana od operacije).

Također kolonoskopija nije potrebna kod djece koja imaju krv u stolici, a zna se kako je razlog opstipacija, kao niti u situacijama u kojima simptomi i laboratorijski nalazi upućuju na funkcijske tegobe sa strane donjeg probavnog trakta: pr. bolovi u trbuhu i proljevaste stolice sa urednim upalnim parematrima i bez gubitka na tjelesnoj masi.

Priprema i provođenje kolonoskopije kod djece

Za kolonoskopiju je jako važno dobro pripremiti dijete. Priprema treba obuhvatiti i objašnjenje djetetu zašto se pretraga radi, kao i tijek same procedure naravno u okvirima koji se trebaju prilagoditi dobi i shvaćanju djeteta.

Prije same procedure neophodno je provesti postupak pripreme crijeva, tzv.„čišćenja“ kako bi se crijevo moglo dobro pregledati, jer ostaci stolice ometaju vizualizaciju. O tome kako će se provesti pražnjenje crijeva, roditelje usmjerava liječnik koji pretragu indicira i/ili provodi.

Najčešće se dan prije daju laksativne tvari tipa polietilenglikola koji navlači vodu u crijeva, omekšava stolicu i potiče na pražnjenje, a na kraju i klizma kojom se dodatno očisti crijevo. Doza laksativa određuje se prema dobi i težini djeteta. Bitno je držati se i uputa o prehrani te dobroj hidraciji bistrim napitcima.

Pretragu najčešće izvode dječji gastroenterolozi ili u manjim centrima internisti gastroenterolozi. Ovo se događa ukoliko nema treniranog pedijatra, s opremom koja je prilagođena djeci. Uvijek je važno da indikaciju postavlja pedijatrijski gastroenterolog koji će nakon procedure nadalje liječiti dijete.

Kolonoskopija se osobito u nižoj životnoj dobi radi ili u općoj anesteziji ili dubokoj sedaciji s ciljem manjeg traumatiziranja i lakše izvedovosti pretrage. Za vrijeme sedacije i anestezije rutinski se nadziru svi važne funkcije- puls, tlak, disanje, zasićenje kisikom. Iza procedure dijete se također više sati nadzire prije odlaska kući, a roditeljima se daju i upute za praćenje kod kuće.

Mogućnost komplikacija kod kolonoskopije

Komplikacije kolonoskopije koje se mogu dogoditi su krvarenje, perforacija ili infekcija. Na sreću se događaju iznimno rijetko, pogotovo kod dijagnostičke kolonoskopija. Prema statistikama je učestalost krvarenja manja od 2%, a perforacije manja od 0,01%.

Nešto je više komplikacija kod terapijske kolonoskopije u svrhu zaustavljanja krvarenja ili polipektomije. U tim situacijama najvažije je pravoremeno prepoznati znakove i odmah reagirati, budući da se svaka komplikacija može uspješno sanirati.

Zaključno, kolonoskopija probavnog trakta važna je dijagnostička i terapijska procedura koja je nezamijenjiva u određenim bolestima i patološkim stanjima u djece. Kako bi rizici komplikacija bili što manji, nužno je da se primjenjuje samo kada je neophodna, stoga indikaciju postavlja isključivo pedijatrijski gastroenterolog, a proceduru provodi trenirani endoskopičar s odgovarajućom opremom.

Prim. dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena