traži
Zatvori ovaj okvir za pretraživanje.

Poremećaji u jedenju

POREMEĆAJI U JEDENJU

Poremećaji u jedenju se prema međunarodno prihvaćenih kriterijima dijele na

  • anoreksiju nervozu
  • bulimiju nervozu
  • nespecifični poremećaj u jedenju
  • kompulzivno prejedanje

Uzrok razvoja poremećaja u jedenju je multifaktorijalan, odnosno javlja se pod utjecajem medija i okoline, ovisno o karakteru osobe te dijelom i genetski, odnosno nasljedno.

Anoreksija nervoza se dijeli na dva podtipa:

  • restriktivni tip → iznimno oskudan kalorijski unos
  • bulimično – purgativni tip → normalan ili niži kalorijski unos + povraćanje, kompenzatorno vježbanje, korištenje laksativa i/ili purgativa

Bulimija nervoza je obilježena epizodama prejedanja bez kontrole nakon kojeg slijede radnje kojima se pokušava održavati željena tjelesna masa kao što je namjerno izazivanje povraćanja, uzimanje diuretika, laksativa i pripravaka za mršavljenje, odnosno ponovno gladovanje ili pretjerano vježbanje nakon obroka.

Nespecifični poremećaj u jedenju je onaj oblik kod kojeg nisu zadovoljeni svi kriteriji za postavljanje dijagnoze anoreksije nervoze restriktivnog ili bulimično – purgativnog tipa.

Kompulzivno prejedanje obilježavaju redovite epizode prejedanja uz osjećaj gubitka kontrole nakon čega slijede radnje s ciljem održavanja željene tjelesne mase.

Ortoreksija nervoza je noviji pojam koji je obilježen pretjeranom okupacijom zdravom hranom pri čemu se u nekim slučajevima razvija izrazita pothranjenost sa svim metaboličkim posljedicama i komplikacijama.

Simptomi anoreksije nervoze su pothranjenost, hladne šake i stopala, tamnoljubičasta boja kože šaka i stopala, pojava tankih, mekanih dlačica po cijelom tijelu (lanugo), suha i osjetljiva koža te pojačano opadanje kose. U oboljelih od bulimičnog tipa anoreksije nervoze i bulimije nervoze, uslijed samoizazivanja povraćanja razvija se oštećenje kože nad zglobovima šaka (Russelov znak), otok žlijezda slinovnica i erozije cakline s unutrašnje strane zuba, a može doći do rupture želuca ili jednjaka te aspiracijske pneumonije.

Metaboličke komplikacije razvijaju se zbog gladovanja i posljedične pothranjenosti.

  • akutne komplikacije: poremećaji elektrolita (hipokalemija, hiponatremija, hipokloremična alkaloza, hipofosfatemija), poremećaji srčanog ritma (bradikardija, produljenje QT intervala), dehidracija, anemija i leukopenija. Produljeni QT interval najčešći je uzrok iznenadne smrti u oboljelih od anoreksije nervoze.
  • kronične komplikacije: snižena gustoća kostiju, kronično zatajenje bubrega, atrofija kore mozga, hipogonadotropni hipogonadizam, netiroidna bolest štitnjače, snižen rast.

Liječenje poremećaja u jedenju sastoji se od korekcije akutnih metaboličkih komplikacija, postepenog uhranjivanja te liječenja kroničnih metaboličkih posljedica. Nakon korekcije akutnih metaboličkih komplikacija započinje se s psihoterapijom te se po potrebi provodi i psihofarmakoterapija anksioliticima, antidepresivima i antipsihoticima. Cilj liječenja je normalizacija spontanog kalorijskog unosa te postizanje indeksa tjelesne mase iznad 15.c ili tjelesne mase pri zadnjoj menstruaciji.

Prepoznavanje ranih znakova poremećaja u jedenju te edukacija s ciljem prevencije razvoja poremećaja osnov su uspješnog liječenja za što je neophodna suradnja pedijatra s obiteljskim i školskim liječnicima, školskim ustanovama te sportskim udrugama.

Izdvojene novosti