Povišena tjelesna temperatura

Povišena tjelesna temperatura i mehanizam regulacije

Naš organizam je neprekidno izložen okolišnim temperaturnim promjenama. Uz to se u našem tijelu neprekidno odvijaju kemijski i metabolički procesi i proizvodi toplina. Posljedica ovih procesa je i povišena tjelesna temperatura.

Kako bismo održali svoju tjelesnu temperaturu stalnom, brinu se naši vlastiti termoregulacijski mehanizmi.

Njih pokreće centar u mozgu (u hipotalamusu) koji funkcionira kao termostat. On reagira na svako povišenje ili sniženje temperature u okolini i u tijelu, odašiljući informacije na periferiju da otpusti višak topline ili ju sačuva. U to su uključeni procesi znojenja, isparavanja tekućine, širenja ili sužavanja krvih žila, već prema tome što je potrebno postići. Cijeli taj sustav savršeno je koordiniran.

Uzroci povišene tjelesne temperature

Povišene tjelesna temperatura ili vrućica, u djece i odraslih, nastaje u stanjima kada se uslijed djelovanja nekih tvari (iz tijela ili okoline) centar za termoregulaciju namjesti na višu razinu.

Najčešći razlog su upalne ili zarazne bolesti. Kod njih se pojačano stvaraju kemijske tvari (pirogeni) koje stimuliraju porast temperature. Iako je to na prvi pogled štetno, s druge strane to nam signalizira postojanje bolesti, pomaže praćenju težine i tijeka bolesti, a stimulira i nespecifični imunološki odgovor.

Drugi, rjeđi razlog su vanjski čimbenici poput sunčanice i toplotnog udara. Tada se također poremeti bazična termoregulacija i ne može dovoljno brzo riješiti prekomjerna toplina.

Kada temperaturu smatramo povišenom? koji su načini mjerenja?

Normalna tjelesna temperatura zdravog djeteta kreće se od 36 do 37°C na površini kože, a na sluznicama (usne šupljine i rektalno) te u uhu mjeri 0,5 – 1 C više. Uz to je prirodna temperatura u jutarnjim satima niža za oko 0,3 C od one večernje.

Blago povišena temperatura (subfebrilitet) na koži je već ona koja prelazi 37 C, a značajnije ona preko 38 C. Preko 39 C su jako visoke temperature. Rektalno i u uhu, blago povišenom smatramo temperaturu preko 37,5 C, preko 38,5 C značajno povišenom, dok je preko 39,5 C vrlo visoka temperatura.

Iako već dodirom ponekad možemo ustanoviti da dijete ima povišenu temperaturu, takav postupak je nedovoljno pouzdan i preporuča se uvijek precizno ju izmjeriti.

Koje vrste toplomjera postoje? Gdje je najbolje mjeriti temperaturu?

Za mjerenje možemo koristiti razne vrste toplomjera. Nekada su to pretežno bili živini, a danas se koriste oni koji ne sadrže živu te digitalni i infracrveni.

Dojenčadi i maloj djeci (uglavnom radi pouzdanosti) češće mjerimo temperaturu rektalno, a starijima ispod pazuha i u uhu.

Za rektalno mjerenje dovoljna je 1 – 2 min, tj. prestajemo kada vidimo da temperatura više ne raste. Ispod pazuha mjerenje traje oko 5 minuta, a u uhu je mjerenje kratkotrajno, par sekundi, ali ga je dobro ponoviti 3 x i odabrati srednju vrijednost. Ako se vrijednosti jako razlikuju to znači da nismo dobro mjerili.

Alternativne (brze) metode mjerenja temperature

Pored toplomjera postoje i brze metode mjerenja putem trakcica (s kristalima koji reagiraju na toplinu) koje se prislanjaju na čelo, te bezkontaktnih (s infracrvenim skenerom). Međutim, zamjerka im je da znaju biti neprecizni. Također postoje i toplomjeri u obliku duda varalica, kada je važno da ju beba drži u ustima bar 3 min neprekidno, što je nekad teško postići, pogotovo ako je dijete zbog bolesti razdražljivo.

Što učiniti kada se izmjeri povišena tjelesna temperatura ?

Kad se ustanovi povišena temperatura, korisno je:

dijete raskomotiti, tj. lakše ga obući, u prozračnu, pamučnu odjeću
prostoriju također ne pregrijavati, optimalna je temp. oko 21 C
povećati unos tekućine, tj. dijete češće nuditi piti ili ako se doji, stavljati na prsa
okupati dijete u mlakoj vodi ili staviti obloge od vode

Lijekovi za snižavanje poništene tjelesne temperature

Ako je temperatura pod pazuhom preko 38 C, a rektalno ili u uhu preko 38,5 C uz ranije navedene mjere potrebno je koristiti lijek za snižavanje temperature (antipiretik). Lijekove je važno znati pravilno dozirati i pridržavati se navedenih uputa.

Prvi izbor za djecu je paracetamol. Primjenjuje se 10 – 15 mg/kg/dozi, nikako ne češće od svaka 4 sata. Previsoke ili prečeste doze mogu rezultirati ozbiljnim toksičnim efektima za dijete.

U slučaju da je temperatura jako visoka (pr. 39,5 – 40 C) ili je razmak od prethodnog paracetamola manji od 4 h izbor je dati ibuprofen. Primjenjuje se 5 – 10 mg/kg , ne češće od 3x u istom danu. U dojenčadi mlađe od 6 mj. treba ga izbjegavati.

Dojenčadi se obično daje terapija rektalno, u formi čepića, a većoj djeci na usta, u obliku sirupa ili starijima može i u obliku tablete, ako su je sposobni popiti.

Važno je napomenuti da se aspirin NE primjenjuje u dječjoj dobi !

Povišena tjelesna temperatura – kada posjetiti liječnika?

Ponekad povišena tjelesna temperatura kod djeteta dolazi bez popratnih simptoma te je dobrog općeg stanja i uobičajeno se ponaša. Tada se prvi dan bolesti rijetko može utvrditi uzrok i nije nužno odmah ići liječniku.

Visina temperature sama po sebi ne govori uvijek za težinu bolesti djeteta. O tome nam više govore prateći znakovi, tipa zimice, tresavice, klonulosti, bolnosti, koji su združeni uz temperaturu signal da je dijete ozbiljno bolesno. Također važan parametar nam je i dob djeteta.

Stoga je, dijete nužno što prije odvesti liječniku ako: