SISTEMATSKI PREGLEDI DOJENČETA

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelj po kojem se procjenjuje zdravlje djeteta, a prate se na periodičkim sistematskim pregledima. Tada se učine sva potrebna mjerenja (visina, tjelesna masa, opseg glave…), koja se usporede s normalama za dob i spol, a također i s ranijim vrijednostima kako bi se pratio tempo rasta djeteta.

Također se dijete pregleda i po svim organskim sustavima (glava i vrat, dišni sustav, srce, trbuh, spolovilo, koža, koštani i zglobni sustav). Važan dio svakog pregleda je i procjena djetetovog psihomotoričkog razvoja, tj. ostvaruje li u određenoj dobi one vještine koje su za tu dob očekivane. Izuzetno je važno od najranije dobi pratiti i komunikaciju djeteta s okolinom i razvoj govora. Naime pravovremenim zamjećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti veliki napredak koji je to bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.

Kako su u prvoj godini rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi pregled, učini se već u rodilištu, potom s 1 mjesec, dalje s 2, 4, 6, 9 mjeseci djeteta i oko prvog rođendana. Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči. Kada je preslab kalorijski unos, to se lako uoči, jer dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, a ako to potraje onda zaostaje i rastom. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. No, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvijeti, dijete će vrlo brzo dostići svoj zaostatak. U prvoj godini je i iznimno brz rast mozga, koji pratimo indirektno prema OG, stoga je to mjerenje obavezan dio svakog pregleda. Odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i dalje istražuje. Mjeri se i kolika je velika fontanela, kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja. Svakako se pregleda koža te daju savjeti o njezinoj njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dalje se pregledava dijete od glave do pete, oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, gibljivnost vrata. Obavezno se poslušaju srce i pluća, pregleda trbuh, također kod prvog pregeda i pupak – je li otpao pupčani bataljak, ima li pupčane kile. Obavezno se pregleda i spolovilo – kod dječaka neizostavno jesu li testisi u skrotumu.

Dalje se gledaju ekstremiteti, kralješnica, gibljivost zglobova, posebno kuka. U dobi 4 – 8tj. savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se procjenio razvoj zgloba kuka koji se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom. Naime ako se pravovremeno ustanovi prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka, ista se može u potpunosti ispraviti konzervativnim tretmanom, a bez operacije, što se ne može učiniti ako se propusti dragocjeno vrijeme.

Potom se u ležećem, pa potrbušnom položaju, pri povlačenju za ručice, u vertikali i horizontali promatra djetetov motorički status. Ispituje se i prisutnost pojedinih refleksa, a također i funkcija šake, tj. kako se razvija sposobnost hvatanja predmeta. Ono što je očekivano tijekom prve godine je da dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja: prvo kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja, usvajanje sjedenja izmedju 6. i 8 mj., iza toga puzanje i ustajanje prema prvim koracima. Socijalni razvoj je također intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogledom u novorođenačkoj dobi, dalje sve boljim praćenjem i uspostavljanjem komunikacije s okolinom, smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih od stranaca… Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova, a krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda ocjenjuje se što je dijete usvojilo i je li to uredu u odnosu na dob.

Prati se i razvoj zubi, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da prvi zub postoji već kod rođenja, pa do toga da nikne tek krajem prve godine života. Ipak najveći broj djece dobije prvi zubić izmedju 5 – 9mj. i u dobi godine dana ima oko 6 – 8 zubi.

Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija koje su bitne ne samo za rast i razvoj bebe, već i dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine osnova organizmu da se dobro metabolički „isprogramira“ za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti… Iz tog je razloga savjetovanje o tome važan dio svakog takvog pregleda. Najbolja prehrana u prvih 6 mj. je majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje. Ukoliko majka nema dovoljno mlijeka ili nije u mogućnosti dojiti uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca kao i biljna mlijeka ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana. Uloga pedijatra podržati je dojenje, ali i uputiti o pravovremenom počinjanju dohrane kao i načinu. Prema preporukama optimalno vrijeme za to je između navršenog 4. i 6 mj. života. Dodavanje vitamina D preporuča se kroz cijelu prvu godinu života, u vrijednosti od 400 IU, zbog prevencije rahitisa. Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca, preporuča se i K vitamin koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi. Krajem prve godine, dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procijenile rezerve željeza. Kod prijevremeno rođenje djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji te sukladno tome dodaje željezo.

U dobi 2, 4. I 6 mj. nakon sistematskog pregleda dojenčeta obavlja se i cijepljenje prema kalendaru cijepljenja RH. Cijepi se protiv difterije, tetanusa, hripavca, hemofilus influence, dječje paralize i hepatitisa B. Prvo cjepivo BCG dobiva se prethodno u rodilištu. U prvoj godini života mogu se cijepiti i još neka neobavezna cjepiva, primjerice protiv pneumokokne bolesti, meningokoka i rota virusa, o čemu je svakako dobro prethodno prodiskutirati s pedijatrom i riješiti nedoumice. Budući da je svaki od ovih pregleda zahtjevan za dijete te da se puno toga procjenjuje, poželjno je da dijete kod pregleda bude u dobrom raspoloženju. To znači da je sito i naspavano.

Budući da nekada nije lako uskladiti to sa dolaskom kod liječnika, dobro je sa sobom imati u pripremi hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se moglo nahraniti ako bude potrebno. Isto tako ako dijete spava, ne treba ga naglo buditi, niti ubrzano skidati, kako bi se sve požurilo, jer to može radražiti dijete koje onda možda neće pokazati sve ono što je usvojilo. Također je važno da je dijete suho i premotano te u pripremi treba biti rezervna odjeća i pelena. Za starije bebe dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili koja može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina tj. funkcije šake.

Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja pa nije loše da si ih unaprijed popišu kako nešto ne bi zaboravili pitati kod pregleda.

Prim.dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog