prim. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske gastroenterologije

Tisućama godina, od postanka čovjeka do danas, dojenje je bilo i ostalo jedinstven i najbolji izvor hrane za dijete u prvoj godini života, iako toga uvijek nismo bili svjesni.

Niti jedan industrijski pripravak dojenačkog mlijeka do sada, usprokos svim naprecima tehnologije, nije uspio dostići niti utjeloviti sve blagotvornosti sastojaka koje majčino mlijeko sadržava.

Posljednjih desetljeća brojna su istraživanja i znanstveno potvrdila mnogostruke pozitivne učinke dojenja za dijete i majku. Stoga se nakon godina zanošenja adaptiranim dojenačkim mlijekom nastoji povratiti kultura dojenja u svijetu i kod nas. S istim ciljem u tekstu koji slijedi navodimo najznačajnije dobrobiti dojenja.

Zašto je dojenje pravi izbor?

Sastav majčinog mlijeka te omjeri pojedinih sastojaka (hranjivih tvari, minerala, vitamina i sl.) optimalni su i u potpunosti prilagođeni potrebama i organizmu novorođenčeta odnosno dojenčeta. Čak se mijenjaju sukladno dobi djeteta, tj. potrebama koje pojedina dob nosi. To je savršeno prirodno izbalansiran proces.

Tako se u prvih nekoliko dana izlučuje mlijeko koje se naziva kolostrum – bogato bjelančevinama i imunološkim sastojcima koji dijete čine otpornijim prema infekcijama.

Iza, kroz nekoliko tjedana slijedi takozvano prijelazno mlijeko koje je vodenastijeg izgleda. Smanjuje se udio bjelančevina, a diže šećera i masti da bi konačno postalo zrelo mlijeko. Ono izgleda još prozirnije i zna navesti majke na pogrešan dojam da je prerijetko ili preslabo.

No naprotiv, majčino mlijeko je lako probavljivo, ali i hranjivo. Jedina je namirnica u potpunosti dostatna da zadovolji sve potrebe za hranom i tekućinom i osigura optimalan rast i razvoj u prvih 6 mjeseci života.

Do koje dobi treba dojiti dijete?

Dojenje se preporuča nastaviti do kraja prve godine života, ali uz postupno uvođenje drugih namirnica, budući da iza 6. mjeseca samo mlijeko više nije dovoljno. Prema preporukama europskog pedijatrijskog gastroenterološkog društva (ESPGHAN) najbolje vrijeme za uvođenje dohrane je između navršenog 4. i 6. mjeseca života. Ovo vrijedi za dojenu, kao i za nedojenu djecu.

Nakon prve godine, uz ostalu prehranu majčino mlijeko je također dobar izbor. Može se reći da se može nastaviti sve dok to dijete i majka žele. Ipak, treba voditi računa o tome da tada majčino mlijeko nije dominanta hrana. Bitno je znati da potreba za mlijekom u toj dobi nije veća od 3 – 5 dcl te da je neophodan raznovrstan jelovnik prema piramidi zdrave prehrane.

Kao što je već ranije spomenuto, u majčinom mlijeku nalaze se brojne imunološke komponente koje imaju nezamjenjivu zaštitnu ulogu. Čak i sama crijevna flora dojenog djeteta drugačija je od nedojenog te bolje priječi naseljavanje štetnih bakterija. Dojenje predaje djetetu i vlastite obrambene tvari upravo protiv onih mikroba koji se nalaze u njegovoj okolini.

Uz to, posisano majčino mlijeko samo po sebi nije zagađeno bakterijama, što se lako može dogoditi pri pripremi drugih mliječnih pripravaka. Konačno, dokazano je da dojenje smanjuje obolijevanje od infekcija probavnog, dišnog i mokraćnog sustava. Također, smanjuje rizik od sindroma iznednadne dojenačke smrti. Dojenjem se potpomaže i samosazrijevanje probavnih funkcija i imunosti, a smanjuje se učestalost javljanja alergijskih reakcija. Zapažen je također stimulativan učinak na intelektualni razvoj, a preventivan za debljinu, dijabetes tip 2 i hipertenziju u odrasloj dobi.

Dojenje – značaj na stvaranje veze između majke i djeteta

Sam akt dojenja nezamjenjiva je emotivna poveznica majke i djeteta. Takav kontakt s majkom djetetu daje kontinuiranu pozitivnu socijalnu stimulaciju kao preduvjet za zdrav psihički razvoj.

Cjelokupna fiziološka pozadina dojenja koja se zbiva u tijelu majke ima pozitivan učinak i na njezino zdravlje. Neposredno poslije poroda potiče vraćanje maternice u normalu i smanjuje rizik krvarenja i infekcije. Zatim privremeno, iako ne stopostotno, odgađa mogućnost ponovnog začeća. Dugoročno snizuje rizik nastanka određenih bolesti poput endometrioze, karcinoma dojke i jajnika.

Na kraju ne treba zaboraviti ni ekonomsku komponentu prehrane majčinim mlijekom. Ono je još uvijek i najjeftinija, zapravo besplatna, hrana.

Stoga zbog svih ovih prednosti koje prirodna prehrana nosi (bioloških, psiholoških, finacijskih, kratkoročnih i dugoročnih, za dijete i za majku) važno je informirati i motivirati buduće roditelje na dojenje, kao optimalan i najbolji izbor.