U novome članku naše prim.mr.sc. Murat-Sušić naći ćete odgovore na najčešća pitanja vezana uz atopijski dermatitis (AD).  

Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je upalna bolest kože obilježena crvenilom i svrbežom. Češće je udružena s nekim drugim bolestima kao što su bronhalna astma, te alergijske upale nosa (rinitis) i očiju (konjunktivitis), kao i simptomima probavnog trakta (alergije na namirnice). Prvi simptomi atopijskog dermatitisa najčešće se pojavljuju već u dojenačkoj dobi. Bolest karakterizira dugotrajan tijek s razdobljima poboljšanja i pogoršanja, koja se uglavnom ne mogu povezati s određenim vanjskim čimbenicima.

Gdje se najčešće javlja atopijski dermatitis?

Riječ je o bolesti koja se javlja češće u obiteljima u kojima bliski srodnici (majka, otac, braća i/ili sestre) imaju ili su imali gore navedene bolesti. Stoga je nasljedna sklonost važna, ali nije preduvjet za razvoj bolesti, te i različiti čimbenici iz okoline imaju značajan utjecaj.

Radi se o najčešćoj kožnoj bolesti u djece koja ima učestalost oko 15%. u predškolskoj i školskoj dobi.  

Je li atopijski dermatitis uvijek povezan s alergijama?

AD često je, ali ne uvijek povezan s alergijama. Na upalne promjene kože nepovoljno mogu utjecati preosjetljivost na alergene iz okoline (npr. grinje, kućna prašina, dlake životinja, pelud, perje itd.). Osim toga, u neke dojenčadi i djece ulogu u pojavi bolesti može imati i preosjetljivost na pojedine namirnice (prvenstveno jaja, kravlje mlijeko, soja, kiki-riki, pšenica, riba itd.).

Alergološka testiranja ne rade se u sve djece s AD. Odluku o tome koje dijete, na koji način (kojom metodom), kao i na što treba testirati, donosi dermatolog, te će s potrebom takvog postupka upoznati roditelje. To će ovisiti o težini kliničke slike bolesti, te anamnezi u pojedinog djeteta.

Je li dijeta uvijek nužna kod atopijskog dermatitisa?

Dijeta se ne preporučuje svakom bolesniku s atopijskim dermatitisom.

Provođenje dijete može biti i štetno te dovesti do pothranjenosti. Ako je riječ o dojenčetu, poželjno je da ga majka što duže doji (barem prvih 6 mjeseci). Važno je i postupno uvođenje novih namirnica u prehranu, jer je mogućnost da dijete na njih nepoželjno reagira veća nego u zdrave djece. Neke namirnice češće uzrokuju alergiju, te se o njihovom uvođenju savjetujte s liječnikom. Određene namirnice pojačavaju svrbež (npr. čokolada, konzervansi, jagode, rajčica), te nije uputna njihova konzumacija u velikim količinama.

U slučaju da liječnik utvrdi preosjetljivost djeteta na određenu namirnicu, uputit će vas o načinu primjene dijete. Ukoliko se pojavi preosjetljivost na mlijeko, koje je nezamjenjivo u prehrani dojenčadi i male djece, morat će se primijeniti neki od odgovarajućih zamjenskih preparata, kojih je danas na tržištu veliki broj. Zamjena mlijekom drugih životinja, kod alergija na proteine kravljeg mlijeka nije prikladna, te se ne preporučuje.

Samo u neke djece, u koje je utvrđena preosjetljivost na jaja, potreban je oprez pri cijepljenju cjepivima priređenim na jaju/pilećem embriju.

U većine oboljelih bolest traje godinama, no s vremenom simptomi postaju sve blaži i obično nestaju do puberteta. Međutim, manji broj bolesnika ima tegobe i u odrasloj dobi.

Njega i liječenje kod atopijskog dermatitisa

Potrebna je svakodnevna primjerena njega kože koja uključuje:

• pranje i čišćenje kože. Održavanje higijene je od prvorazrednog značenja, jer je koža oboljelih od AD sklona bakterijskim, gljivičnim i virusnim infekcijama. Pri pranju moramo voditi računa o tome da se koža što manje nadražuje. Bolesnici koji imaju atopijski dermatitis imaju suhu kožu, pa se kupanjem teži ostvariti ne samo učinak čišćenja, već i vlaženja. U tu svrhu koriste se blagi sapuni, odnosno sindeti, koji ne isušuju kožu, te kupke s dodatkom ulja. Djecu treba kupati u mlakoj vodi, može i svaki dan, a kupanje ne bi trebalo trajati dulje od 5 minuta.
• primjenu “neutralnih preparata” za zamašćivanje i vlaženje kože, emolijensa (kreme, masti i emulzije). Ove je preparate nužno nanositi neposredno nakon pranja (u roku od 3 minute), kao i više puta na dan (koliko često ih  primijeniti ovisi o stupnju suhoće kože).  Koji preparat je “najbolji” za vaše dijete ovisi o puno čimbenika ( npr. o stupnju suhoće kože, godišnjem dobu, o stupnju vlažnosti zraka u prostorijama gdje dijete boravi i sl.);
• primjenu antihistaminika – lijekova koji prvenstveno ublažavaju svrbež. Ti se lijekovi mogu uzimati kroz dulje vrijeme, osobito u razdobljima pogoršanja bolesti, mada je njihova učinkovitost upitna.
• primjenu kortikosteroidnih preparata za lokalnu primjenu kojisu vrlo učinkoviti u liječenju AD. Na našem tržištu postoji niz preparata koji se razlikuju po jačini djelovanja, a dolaze u obliku losiona, krema, gelova ili masti. Koji preparat i u kojem obliku je idealan za vaše dijete, odredit će dermatolog. Uputa u pogledu primjene ovih preparata morate se strogo pridržavati. Zato će od vas dermatolog zahtijevati vođenje “Dnevnika primjene kortikosteroida” kao i praćenje količine potrošenih preparata.  U “Dnevnik” ćete upisivati podatke o: nazivu i obliku primijenjenog lijeka, mjestu primjene lijeka na koži  (lice, pelenska regija, trup, udovi itd. ), veličini površine na koji ste preparat nanijeli, kao i o trajanju primjene preparata. Kortikosteroidi se nanose u tankom sloju (ali u dovoljnoj količini), na način da površina kože ostane sjajna neposredno nakon njihove primjene. Upotrebljavaju se, za razliku od “neutralnih” preparata, najviše dva puta na dan;
• uporabu niza drugih lijekova i terapijskih metoda, npr. lokalni imunomodulatori, fototerapija (medicinska primjena određenog spektra ultraljubičastih zraka), i dr. o čemu će vas savjetovati dermatolog.

Kod djece s atopijskim dermatitisom uputno je izbjegavati:

• izravni dodir sintetike i vune s kožom;
• namirnice koje mogu izazvati iritaciju oko usnica (npr. citrično voće-limun, naranča, te rajčica). U životnom razdoblju kada djetetu niču zubi ili kada sve stavlja u usta (zbog sline koja također isušuje i nadražuje kožu), može se pojaviti iritacija na licu, poglavito oko usana. Stoga je u to vrijeme potrebna primjena zaštitnih “neutralnih masnih preparata” više puta na dan, naročito prije jela;
• boravak u zadimljenim prostorijama;
• pernate jastuke, poplune, pa čak i odjeću ispunjenu perjem;
• izloženost kućnoj prašini i grinjama. Grinje su mikroskopski organizmi koje u velikom broju nalazimo u starim madracima, u prašini tepiha i na drugim površinama. Stoga je preporučljivo ukloniti stari madrac, redovito čistiti ili ukloniti stare tepihe, debele zastore, plišane igračke (ili ih redovito oprati/smrznuti). Kod čišćenja kuće ili stana dobro je dijete poslati u šetnju, ili ga premjestiti u drugu prostoriju;
• duge i oštre nokte kako bi se spriječio nastanak ozljeda kože i njihovih infekcija uslijed učestalog grebanja;
• izlaganje djeteta prekomjernoj toplini. Ako se dijete znoji, pojačat će se svrbež;
• suh zrak u prostorijama s centralnim grijanjem. Suh zrak će dodatno isušiti kožu djeteta;
• bliski kontakt djeteta s osobom koja ima infekciju uzrokovanu herpes simpleks virusom, koja se najčešće očituje mjehurićima i krastama oko usnica i nosa;
• prekomjerno izlaganje suncu. Boravak na moru i izlaganje kože suncu najčešće ima povoljan učinak u djece s AD. Međutim, potrebna je zaštita kože koja podrazumijeva izbjegavanje boravka na suncu u vrijeme kada je sunce najjače (između 11  i 17 sati), te redovita primjena odgovarajućih preparata za zaštitu kože od sunca.

Piše: Prim.mr.sc.Slobodna Murat-Sušić, dr.med., specijalist pedijatrije i dermatovenerologije, uži spec.pedijatrijske dermatologije