Autor: Prim. Alemka Jaklin Kekez, spec.pedijatar uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije

Pravilna prehrana djece preduvjet je zdravlja u vrtićkoj i školskoj dobi. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno, intelektualno i psihički stoga uz osnovne potrebe za energijom, prehranom se mora osigurati i dovoljno za rast i razvoj.

Loša prehrana djece, količinom ili kvalitetom može imati negativne posljedice na ispunjenje genetskog potencijala za rast, mentalni razvoj te kašnjenje u pubertetskom razvoju.  Uz to, danas se zna kako prehrana u ranoj dobi ima reperukusije i na zdravlje u odrasloj dobi. Naime, dugoročni efekti pravilne prehrane djece primjećeni su u prevenciji najčešćih kroničnih bolesti suvremenog svijeta – debljine, povišenog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, osteoporoze. U sljedećem tekstu navedeno je što je poželjno u prehrani djece vrtićke i školske dobi.

Prehrana djece od 1 do 3 godine

Ovo je razdobolje kada dijete s pretežno mliječne hrane prelazi na nemliječnu, mada mlijeko ostaje i dalje važan sastojak.

Za dob iznad godine dana također postoje adaptirana mlijeka koja su bolje prilagođena dječjem organizmu od običnog tvorničkog mlijeka, nekada imaju oznaku „junior“, „kinder“ ili sufiks „3“. Adaptacija je pri tome najviše usmjerena na korekciju minerala, prije svega željeza i vitamina D.

Očekuje se da su do godine dana uvedene u prehranu razne namirnice, stoga jelovnik treba složiti što raznovrsnije, vodeći se piramidom zdrave prehrane. Poželjno je da dijete ima 3 glavna i 2 međuobroka, a ne da se hrani u hodu.

Istina, u ovoj dobi dijete je puno aktivnije i istražuje okolinu pa teško zadržava interes na hrani. Ipak, puštajući ga da se samo hrani omogućavamo mu razvijanje pravilne navike jedenja. Tome u prilog idu i sve bolje motoričke sposobnosti. Odrasli su tu pomoć kako bi dijete pojelo do punog obroka. Međutim, to ne znači da dijete treba pod svaku siliti da sve pojede do kraja, već mu dopusititi da to bude prema osjetu gladi.

Prijelaz sa kašaste na usitnjenu hranu

Dijete u ovoj dobi ima obično dovoljan broj zubi za usitnjavanje hranje, a žvakanje je isto zrelije, pa se obroci s kašastog prevode na usitnjene. To treba biti postupno i prilagođeno sposobnosti djeteta jer svi nemaju isti razvojni tempo. Pravilo je da se daje toliko usitnjena hrana koliko je potrebno da se dijete ne zagrcava te se pomalo povećavaju komadići. Isto tako je važno da zalogaji nisu preveliki i prekruti, jer kod predugog žvakanja dijete gubi interes za jelo.

U ovom razdoblju djeca znaju jasno pokazivati sklonost prema nekoj vrsti hrane i teksturama, dok druge mogu odbijati. Ako dijete neće neke okuse ili oblike jela možemo ih probati združiti s onima koje voli. Ako niti to ne pomaže, onda ih se treba kroz neko vrijeme pustiti pa ponovo pokušati.

Prehrana djece u predškolskoj dobi (4-6 godina)

Predškolska dob je razdoblje u kojem dijete dalje izgrađuje pravilne prehrambene navike. Djeca se trebaju sama hraniti, a bitno je da su obroci za stolom, zajednički – obiteljski, odnosno u grupi ako se radi o kolektivu. Oko 5. godine djeca već dobro znaju izreći svoje želje i zahtijeve za hranom.

Nekada u ovoj dobi pokazuju veliku izbirljivost, preferirajući samo neke naminirce pa ih onda znaju naglo zamijeniti drugima. Ponekad tako jelovnik postaje jednoličan. U toj dobi pomoći može lijepo složena i ukomponirana hrana na tanjuru, koja svojim izgledom privlači.

No, ukoliko se situacija pogoršava, i jelovnik postaje značajno selektivan, primjerice jede manje od 10 vrsta namirnica, u tom slučaju sigurno treba potražiti pomoć stručne osobe (gastroenterologa i terapeuta).

S druge strane kako je danas dostupno mnogo slatkiša, grickalica i brze hrane, lako se mogu razviti i loše prehrambene navike, jedenja nekvalitetne hrane. Stoga, zaista treba paziti kako se doziraju takve namirnice, u čemu roditelji imaju odlučujuću ulogu.

Prehrana djece u školskoj dobi

U ovoj dobi djeca većinom imaju izgrađen svoj stav o hrani i navike hranjenja. Zbog izbivanja iz kuće i školskih i izvanškolskih obaveza koje su sve brojnije, danas nerijetko imamo školarce koji jedu neredovito, nekvalitetno i količinski neprimjereno. I za ovaj period vrijedi da se treba truditi jesti u obrocima, koji su što raznovrsniji, izbjegavati suhu hranu, tipa sendviča, kao zamijenu za glavne obroke. Također izbjegavati grickanja pred televizorom i kompjuterom, kao i slatke i gazirane napitke. Oni su uz manjak fiz. aktivnosti često baza za prekomjernu tjelesnu masu koju sve više susrećemo u djece.

Piramida zdrave prehrane

Jelovnik predškolskog i školskog djeteta najbolje je složiti prema piramidi zdrave prehrane. Na taj način dijete će unijeti optimalno sve glavne prehrambene tvari (bjelančevine, šećere i masti) i mikronutrijente (vitamine i minerale).

Glavne skupine namirnica sadržane u piramidi su:

• žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir
• voće i povrće
• meso, mesne prerađevine, riba, jaja i mahunarke
• mlijeko i mliječni proizvodi
• masnoće, sol, šećer

Na bazi piramide nalaze se one namirnice koje trebaju biti najzastupljenije, a prema vrhu se idu one koje trebaju biti u sve manjim količinama.

Žitarice i krumpir

Na dnu piramde zdrave prehrane su žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir. Poželjno je da ih je najviše u dnevnom u jelovniku.

Žitarice su izvor ugljikohidrata (škrobnih i vlakana), bjelančevina, vitamina (posebno B1 i B2) i minerala. Dobro je da dio čine cjelovite žitarice (s očuvanom ovojnicom zrna) jer su vitamini, minerali i vlakna tu značajno sadržani. Krumpir je bogat škrobom, B1 vitaminom i folnom kiselinom.

Voće i povrće

Na sljedećoj razini je voće i povrće koje je sadrži složene ugljikohidrate uključivo i vlakna, vitamine i minerale, dok je siromašno masnoćama i kalorijama. Uz to velik dio čini voda.

Preporuča se sezonsko voće, svježe ili sušeno, prirodni voćni sokovi te kompoti bez dodanog šećera. Od povrća birati svježe, a u nedostaku svježeg može se koristiti i zamrznuto. Vlakna u velikim količinama ubrzavaju probavu i snizuju kalorijsku gustoću hrane, pa ako pretjerujemo, u male djece možemo oslabiti unos energije i povećati broj stolica. Dnevna potreba za vlaknima u djece izračunava se: dob +5 (u gramima).

Meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi

Na sljedećoj stepenici nalazi se meso, mesne prerađevine, riba, jaja, mahunarke, a uz njih mlijeko i mliječni proizvodi. Te namirnice su izvor punovrijednih bjelančevina, ali sadrže i druge korisne tvari; primjerice mahunarke su bogate vlaknima, vitaminima skupine B i mineralima, meso je dobar izbor bioraspoloživog željeza, riba ima višestruko nezasićene masnoće…

Meso, riba, jaja i mahunarke mogu se naizmjenično kombinirati u tjednom jelovniku, s tim da se riba preporuča 1 do 2x na tjedan, meso 4-5x na tjedan, jaje do 2-3x tjedno. Za mesne prerađevine korisno je da su vidljive strukture mesa. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su biološki vrijednim bjelančevinama i značajan izvor kalcija za mineralizaciju kostiju u rastu.

Mlijeko je u dobi malog djeteta potrebno u količini od 3-5 dcl, a preporuča se punomasno. U predškolskoj dobi treba biti djelomično obrano, tj. s manje masnoća, kao vid rane prevencije krvožilnih bolesti i debljine. Količina koja je dostatana da se napune rezerve kalcija je oko 2-3 dcl, tj. čaša mlijeka na dan. Ako dijete neće piti mlijeko, ne treba forsirati ukoliko s mliječnim proizvodima ili hrani baziranoj na mlijeku (npr. griz) pokriva dnevnu količinu.

Slatkiši

Na samom vrhu piramide nalaze se namirnice koje se preporučaju rijetko, u malim količinama. To je hrana s velikim udjelom masnoća, dodanih šećera i soli.  Primjer su slatkiši, od kojih je najbolje izabirati one koji su na bazi mlijeka, ili sadrže voće.

Što se tiče marmelada, džemova i meda preporučaju se s manje sladila. Industrijski slani proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevnog jelovnika. Općenito se ne preporuča dosoljavanje, jer je to loša i nepotrebna navika koja dugoročno nosi rizik za povišeni krvni tlak. Od ulja treba birati biljna, poput maslinovog, suncokretovog, repičinog jer su izvor zdravijih nezasićenih masnoća. Š

to se tiče “brze hrane” koja sadrži dosta zasićenih masnoća te majoneza, kečapa, instant umaka, koncentrata juha, nije poželjno da su u sastavu svakodnevnog jelovnika. Razlog su nezdrave transmasne kiseline i dosta soli.

Piće

Najbolje piće je voda i treba je davati po želji. Osobito je važno nuditi je manjoj djeci koja još ne znaju sama izraziti žeđ. Od drugih napitaka preferiraju se prirodni voćni sokovi, najbolje svježe iscjeđeni ili gotovi bez dodanih šećera. Ne preporuča se upotreba sirupa na razrjeđivanje i gaziranih napitaka.

Prehrana djece – priprema i serviranje hrane

Kod pripremanja jela potrebno je pokušati očuvati vrijedne sastojke, tj. ne izgubiti ih pripremom. Primjer za to je povrće i voće, koje pretjeranom termičkom obradom gubi vitamine i hranjive tvari. Stoga je važno u jelovniku koristiti svježe namirnice ako se one takve mogu konzumirati.

Za namirnice koje se termički obrađuju  preporuča se kuhanje u malo vode ili na pari te pirjanje, ispred pečenja i pohanja u dubokim masnoćama.

Oprezan treba biti s lako pokvarljivim namirnicama, tipa gljiva ili ribe i plodova mora i ne davati ih ako nismo sigurni u njihovu svježinu.

Također treba voditi računa o serviranju orašastih i zrnatih plodova koji u dobi do 3 godine mogu izazvati aspiraciju i gušenje ako se konzumiraju cijeli, zbog čega je preporuka usitniti ih i dodati hrani. Za ribu se preporuča da je filetirana, odnosno bez kostiju.

Jaja moraju biti termički obradjena, a izbjegavati valja i nekuhane kreme na bazi jaja. Za hranu je poželjno da su namirnice pripremljene u takvim kombinacijama da su poželjne za jelo, izgledom i okusom, što je pogotovo važno u dječjoj dobi.

Želite li naučiti više o pravilnoj prehrani djece ili naručiti svoje dijete na pregled? KONTAKTIRAJTE NAS!