Reaktivni artritis je prilično česta vrsta artritisa kod djece i obično se javlja četiri do šest tjedana nakon što je dijete preboljelo neku akutnu bolest poput prehlade, upale grla, bronhitisa, proljeva s povraćanjem ili infekcije mokraćnih puteva.
Jedan od čestih simptoma u djece je bol u zglobu i većinom se radi o prolaznom i neopasnom stanju vezanom za pretjeranu tjelesnu aktivnosti ili rast. Ali ako bolove prati oteklina zgloba i/ili šepanje, potreban je pregled pedijatra. On će procijeniti stanje i učiniti obradu te po potrebi uputiti dijete pedijatrijskom reumatologu.
Jedan od najčešćih razloga upućivanja pedijatrijskom reumatologu je reaktivni artritis.
Što je reaktivni artritis?
Reaktivni artritis je posljedica imunološkog odgovora na nedavnu infekciju djeteta. Obično se javlja četiri do šest tjedana nakon što je dijete preboljelo neku akutnu bolest poput prehlade, upale grla, bronhitisa, proljeva s povraćanjem ili infekcije mokraćnih puteva.
Dijete koje se je oporavilo od infekcije nakon nekoliko tjedana razvija znakove reaktivnog artritisa – bol i oteklinu jednog ili više zglobova uz šepanje ili ograničene pokrete.
Osnovni uzrok i simptomi
Kao uzrok se navodi poremećen imunološki odgovor potaknut nedavnom infekcijom. Imunološke stanice su „pretjerano“ aktivirane nakon borbe s infekcijom i svojevrsnom „zabunom“ napadaju ovojnicu zgloba stvarajući upalu i izljev.
Simptomi reaktivnog artritisa uključuju:
– oticanje i bol u zglobovima
– ukočenost zglobova
– crvenilo kože iznad zglobova
– bol koja nije proporcionalna onome što se vidi na pregledu (na primjer, postoji samo mala oteklina, ali bol je jaka)
– ograničena funkcija zahvaćenog zgloba (šepanje i sl.)
Postavljanje dijagnoze reaktivnog artritisa
Dijagnoza reaktivnog artritisa postavlja se prvenstveno isključivanjem drugih stanja koja bi mogla uzrokovati simptome.
Liječnik mora isključiti:
– ozljede,
– akutnu infekciju zgloba ili kosti (septički artritis i/ili osteomijelitis),
– zloćudne bolesti (kao što su tumori) koje mogu uzrokovati artritis,
– druge autoimune bolesti koje mogu uzrokovati kronični artritis (sistemski eritemski lupus i sl.),
– ortopedska stanja (osteohondroze i sl.).
U svrhu postavljanja dijagnoze reaktivnog artritisa, pedijatrijski reumatolog vašeg djeteta će vjerojatno napraviti krvni test kako bi provjerio postoje li povišene vrijednosti upalnih laboratorijskih parametara poput sedimentacije eritrocita, C-reaktivnog proteina, leukocita i drugih krvnih stanica, učinit će se analiza urina, brisevi ždrijela i nosa na bakterije i viruse te, po potrebi, drugi biokemijski nalazi.
Pedijatrijski reumatolozi su vrlo često educirani za ultrazvučni pregled zglobova koji će prikazati postoji li izljev ili upala unutarnje ovojnice zgloba (tzv. sinovitis). U rijetkim slučajevima će biti potrebno učiniti punkciju zgloba s uzimanjem tekućine koja će se analizirati u laboratoriju na postojanje upalnih stanica ili na postojanje bakterija ako se sumnja na tzv. septički bakterijski artritis.
Reaktivni artritis je prilično česta vrsta artritisa kod djece. Važno je da pedijatar reumatolog pravilno dijagnosticira i liječi vaše dijete za ovo stanje.
Nakon što su se isključili svi drugi uzroci otekline zgloba i nakon što se je postavila dijagnoza reaktivnog artritisa, može se započeti s liječenjem.
Liječenje reaktivnog artritisa
Liječenje počinje s jednim od nesteroidnih protuupalnih lijekova: ibuprofenom ili meloksikamom koji će smiriti upalu i smanjiti bol. Trajanje liječenja je individualno – ovisi o tome kojom se brzinom povlače bol i oteklina te kada dijete može ponovno normalno koristiti zahvaćeni zglob. Nakon smirivanja tegoba se lijek smanjuje do ukidanja.
U slučaju reaktivnog artritisa s jakom upalom u zglobu, može se tijekom punkcije u zglob aplicirati kortikosteroid u svrhu smirivanja autoimune upale, a mogu se dati i kortikosteroidni lijekovi u obliku sirupa ili tableta na usta.
Po smirivanju simptoma uputno je još neko vrijeme ići na kontrole kod pedijatrijskog reumatologa. Naime, dio djece s reaktivnom artritisom može s vremenom razviti kroničnu bolest, tzv. juvenilni idiopatski artritis, pa je dobro ostati u praćenju dok subspecijalist pedijatrijske reumatologije to smatra potrebnim.
Kratki podsjetnik
- Simptomi reaktivnog artritisa općenito se javljaju četiri do šest tjedana nakon što se je dijete oporavilo od infekcije.
- Liječnik vašeg djeteta morat će isključiti druga stanja koja mogu oponašati simptome reaktivnog artritisa prije postavljanja ispravne dijagnoze reaktivnog artritisa.
- Reaktivni artritis je prilično čest oblik artritisa u djece i obično nestaje za najviše šest tjedana uz pravilno liječenje.
Ako vaše dijete ima neku vrstu artritisa ili drugih reumatoloških problema, naručite se na pregled kod naših iskusnih reumatologa koji će napraviti dijagnozu i procijeniti koji je najadekvatniji način liječenja. Obratite nam se s povjerenjem!
Autor: Prim. Mandica Vidović, dr. med., spec. pedijatar, uži specijalist dječje i adolescentne reumatologije
