Koža novorođenčeta predstavlja najveći organ koji se nakon rođenja suočava s naglom promjenom okoline. Iz sterilne, vlažne i tople maternice, dijete dolazi u svijet pun zraka, mikroorganizama, odjeće i raznih vanjskih utjecaja. Nije iznenađujuće da se koža novorođenčadi mijenja i prilagođava, često uz pojavu raznih promjena koje mogu zabrinuti roditelje. Većina tih promjena je bezopasna i prolazna, dok neke zahtijevaju liječničku procjenu i eventualno liječenje.
1. Što su milije i treba li ih liječiti?
Milije su sitne bijele točkice na nosu, obrazima i bradi. Nastaju zbog začepljenja žlijezda lojnica i nestaju same, bez potrebe za liječenjem. Može se nježno oprati lice mlakom vodom i blagim dječjim sapunom jednom dnevno. Promjene se ne smiju trljati niti pokušavati istiskivati.
2. Jesu li novorođenačke akne razlog za zabrinutost?
Ne. One se javljaju zbog majčinih hormona i povlače se spontano. Nije potrebna terapija, nego tek blago čišćenje lica s izbjegavanjem masnih krema i agresivne njege.
3. Je li ljuštenje kože kod novorođenčadi normalno?
Da, osobito kod djece rođene nakon termina. Najčešće zahvaća dlanove, stopala i trup. Može se nanijeti blaga emolijentna krema na suha mjesta nakon kupanja. Stanje je većinom prolazno, u slučaju da se pojavi crvenilo kože ili krvarenje, tada je potrebno javiti se liječniku.
4. Što je erythema toxicum neonatorum?
To je crvenkasti osip s bijelim ili žućkastim središtem. Iako izgleda dramatično, potpuno je bezopasan i nestaje sam. Treba održavati kožu čistom i izbjegavati iritirajuće sapune. Kada zvati liječnika: ako je dijete općenito bolesno (temperatura, odbijanje hrane) ili osip ne prestaje nakon nekoliko tjedana.
5. Kako prepoznati osip od vrućine (miliaria)?
Pojavljuje se na licu, vratu i trupu zbog začepljenja znojnih žlijezda. Prevencija uključuje prozračnu odjeću i izbjegavanje pregrijavanja.
6. Što znači mrežasto prošarana koža (cutis marmorata)?
To je normalna reakcija na hladnoću. Koža poprima plavičasti uzorak koji nestaje s rastom djeteta. Nakon zagrijavanja djeteta nestaje sam.
7. Je li rodin ugriz (nevus simplex) opasan?
Ne. To su crvenkaste mrlje na potiljku, čelu ili kapcima koje obično blijede do prve godine života. Ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu.
8. Što je mongolska pjega?
Plavičasto-siva mrlja na donjem dijelu leđa, česta kod djece tamnije puti. Nestaje spontano tijekom djetinjstva i ne zahtijeva nikakvo daljnje zbrinjavanje.
9. Kada treba posjetiti liječnika zbog promjena na koži?
Ako se pojave gnojni mjehurići, širenje osipa, povišena temperatura ili loše opće stanje djeteta – obavezno konzultirajte pedijatra.
10. Što je impetigo?
Bakterijska infekcija uzrokovana Staphylococcus aureus. Očituje se gnojnim mjehurićima i krasticama. Liječi se antibioticima. Zahvaćeni dio kože treba održavati čistim i suhim, ne grebati i prati ruke nakon dodira promijenjenog dijela kože.
11. Kako izgleda seboroični dermatitis (tjemenica)?
Masne, žućkaste ljuskice na vlasištu, obrvama ili iza ušiju koje se mogu tretirati posebnim šamponom namijenjenim seboreji. Tretira se specijalnim blagim dječjim šamponom za seboreju, laganim češljanjem i uklanjanjem ljuskica mekom četkom. U težim slučajevima može zahtijevati pripravke protiv gljivica.
12. Jesu li hemangiomi opasni?
Većina nije, ali veći, brzorastući ili višestruki hemangiomi mogu zahtijevati medicinsko praćenje. Treba pratiti veličinu i brzinu rasta te zaštititi površinu hemagioma od ozljeda.
13. Što znače mrlje boje bijele kave (café-au-lait)?
Ako ih ima više od pet ili su veće od 5 mm, mogu ukazivati na genetski poremećaj – neurofibromatozu. U tom slučaju potrebna je dijagnostika.
14. Kako pravilno njegovati kožu novorođenčeta?
- Kupajte dijete 2–3 puta tjedno
- Nakon kupanja nanijeti blage emolijentne kreme na suha mjesta
- Ako je potrebno koristite blaga ulja (nije nužno koristiti isključivo bademovo ulje ili isključivo maslinovo ulje i sl., već testirani proizvod za dječju kožu)
- Ne istiskujte niti grebite promjene na koži
- Često perite ruke prije rukovanja djetetom i nakon mijenjanja pelena
Zaključno, koža novorođenčeta je osjetljiv pokazatelj prilagodbe na vanjski svijet. Većina promjena je prolazna i bezopasna, no pažljiva promatranja i pravovremena reakcija mogu spriječiti komplikacije i osigurati zdrav početak života.
Autor teksta: Petra Džepina dr. med. spec. pedijatar
Imate dodatnih pitanja? Naručite se na savjetovanje kod stručnjaka u Poliklinici Helena!
Kontaktirajte nas i dogovorite termin.