Suplementi, proteini i zdravlje bubrega u adolescenata – gdje je granica sigurnog?

U posljednjih nekoliko godina primjetan je značajan porast korištenja dodataka prehrani među adolescentima, osobito onima uključenima u rekreativne ili organizirane sportske aktivnosti. Proteinski pripravci, kreatin, pre-workout formule i energetska pića postali su dio svakodnevice mnogih tinejdžera. Iako se često percipiraju kao bezazleni, njihova primjena zahtijeva kritičko razmatranje, osobito u kontekstu bubrežnog zdravlja.

Kod zdravih adolescenata, umjereno povećan unos proteina u pravilu je siguran. Preporučeni dnevni unos iznosi oko 0.8–1 g/kg tjelesne mase, dok kod aktivnijih pojedinaca može doseći 1.2–1.5 g/kg. Važno je naglasiti da se ove količine u pravilu lako postižu uravnoteženom prehranom, bez potrebe za suplementima. Problem nastaje kod dugotrajnog unosa većeg od 2 g/kg/dan, osobito ako je udružen s dehidracijom, intenzivnim treningom i dodatnim suplementima, kada može doći do prolaznog porasta kreatinina i opterećenja bubrežne funkcije.

Kreatin je jedan od najpopularnijih suplemenata u ovoj dobnoj skupini. Iako su istraživanja u odraslih pokazala relativno dobar sigurnosni profil u preporučenim dozama, podaci za adolescente su ograničeni, posebno u pogledu dugoročnih učinaka. Dodatni problem predstavlja činjenica da kreatin može povisiti razinu kreatinina u serumu, što može otežati interpretaciju laboratorijskih nalaza i dovesti do nepotrebne dijagnostičke obrade ili, suprotno, maskirati rane znakove bubrežnog oštećenja. Zbog toga većina stručnih preporuka ne podržava rutinsku primjenu kreatina u osoba mlađih od 18 godina.

Posebnu zabrinutost izazivaju pre-workout pripravci i energetska pića, koji često sadrže visoke doze kofeina i drugih stimulansa. Njihova konzumacija može dovesti do povišenja krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma te dehidracije, osobito u kombinaciji s fizičkim naporom. Osim toga, tržište dodataka prehrani slabo je regulirano, pa sastav proizvoda nije uvijek u potpunosti poznat.

Kod adolescenata s postojećim bubrežnim bolestima ili graničnom bubrežnom funkcijom, pristup mora biti znatno oprezniji. U tim slučajevima preporučuje se individualizirani unos proteina, najčešće oko 0.8–1 g/kg/dan ili manje, uz izbjegavanje proteinskih suplemenata i kreatina. Neadekvatan unos tekućine, primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova te nekontrolirana uporaba suplemenata mogu dodatno pogoršati bubrežnu funkciju.

Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite je ključna. Potrebno je aktivno ispitivati adolescente o korištenju suplemenata, budući da ih često ne navode spontano. Edukacija o pravilnoj prehrani, važnosti adekvatne hidracije i potencijalnim rizicima dodataka prehrani predstavlja osnovu prevencije. U slučajevima povišenog kreatinina preporučuje se privremeni prekid uzimanja kreatina i drugih suplemenata, korekcija životnih navika te kontrola laboratorijskih nalaza nakon nekoliko tjedana.

Zaključno, iako većina suplemenata u umjerenim količinama ne predstavlja značajan rizik za zdravog adolescenta, njihova nekritična i kombinirana uporaba može imati neželjene posljedice. Poseban oprez potreban je kod djece s postojećim ili potencijalnim bubrežnim oštećenjem. U svakodnevnoj praksi vrijedi jednostavno pravilo: uravnotežena prehrana i adekvatna hidracija imaju prednost pred suplementima, a svako odstupanje zahtijeva individualnu procjenu i praćenje.

Ako imate nedoumica ili pitanja, obratite nam se s povjerenjem .