Dojenje je jedno od najintimnijih, najprirodnijih i najvažnijih iskustava koje majka može podijeliti sa svojim djetetom. Iako se često prikazuje kao instinktivan čin, dojenje je zapravo vještina koja se uči – i za majku i za dijete. Za žene koje prvi put postaju majke, dojenje može biti izvor radosti, ali i nesigurnosti, fizičkih izazova i emocionalnih previranja. Ovaj vodič pruža sveobuhvatan pregled dojenja, s ciljem da osnaži, informira i podrži svaku majku na njezinom jedinstvenom putu.
Fiziologija dojenja: kako tijelo stvara mlijeko
Tijekom trudnoće, tijelo se priprema za dojenje. Hormoni estrogen i progesteron potiču rast mliječnih žlijezda, dok prolaktin priprema dojke za proizvodnju mlijeka. Nakon poroda, pad razine progesterona i porast prolaktina omogućuju stvaranje kolostruma – guste, žućkaste tekućine bogate proteinima, antitijelima i imunološkim čimbenicima. Kolostrum se proizvodi prvih par dana iza poroda i iznimno je hranjiv. Nakon nekoliko dana, dolazi do tzv. “naviranja mlijeka”, kada dojke postaju punije, a mlijeko prelazi u zreliju fazu. Prolaktin regulira proizvodnju mlijeka, dok oksitocin potiče njegovo otpuštanje iz dojki tijekom podoja – poznato kao refleks otpuštanja mlijeka.
Prvi dani: uspostava dojenja
Prvi sati nakon poroda ključni su za uspostavu dojenja. Kontakt koža-na-kožu i rana inicijacija dojenja (unutar prvog sata) potiču instinktivno ponašanje novorođenčeta i olakšavaju početak laktacije.
Učestalost podoja: Novorođenčad doji vrlo često – i do 12 puta dnevno. To je normalno i potrebno za poticanje proizvodnje mlijeka. Dojenje ne slijedi strogi raspored, već se temelji na potražnji – tzv. dojenje na zahtjev.
Znakovi da beba dobro doji:
- Čuje se gutanje tijekom podoja
- Beba izgleda zadovoljno nakon hranjenja
- Mokri u pelene 6–8 puta dnevno
- Redovito dobiva na težini
Položaji za dojenje: Najvažnije je da majka i dijete budu udobno smješteni. Položaji poput kolijevke, bočnog ležanja, unakrsne kolijevke ili “nogometne lopte” mogu pomoći. Ključno je da beba pravilno zahvati dojku – i bradavicu i areolu – kako bi se spriječile bolne bradavice i omogućilo učinkovito sisanje.
Uobičajeni izazovi i kako ih prevladati
Dojenje nije uvijek jednostavno. Mnoge majke suočavaju se s izazovima koji mogu utjecati na njihovo samopouzdanje i odluku da nastave dojiti.
Bolne bradavice
Najčešći uzrok je nepravilni hvat. Rješenje uključuje korekciju položaja, korištenje lanolina, izlaganje bradavica zraku i izbjegavanje sapuna. U težim slučajevima, savjetovanje sa savjetnicom za dojenje može biti presudno.
Zastoj mlijeka i mastitis
Zastoj nastaje kada mlijeko ne izlazi učinkovito, što može dovesti do upale dojke (mastitisa). Simptomi uključuju bol, crvenilo, toplinu i ponekad povišenu temperaturu. Preporučuje se nastavak dojenja, masaža dojke, topli oblozi i po potrebi antibiotska terapija.
Sumnja u količinu mlijeka
Mnoge majke brinu imaju li dovoljno mlijeka. Ako beba redovito mokri, dobiva na težini i izgleda zadovoljno – mlijeka ima dovoljno. Učestalo dojenje, kontakt koža-na-kožu i izbjegavanje dodataka (bočica, dude) pomažu u održavanju laktacije.
Izdajanje: kada, kako i zašto?
Izdajanje je proces vađenja mlijeka iz dojki, ručno ili pomoću pumpe. Korisno je u situaciji kada majka mora biti odsutna (posao, obaveze), kada se potiče proizvodnja mlijeka, stvaraju se zalihe za kasniju upotrebu ili kada majka želi donirati svoje mlijeko.
Metode izdajanja
- Ručna metoda: zahtijeva vježbu, ali ne traži opremu. Idealna za povremeno izdajanje.
- Ručne pumpe: jednostavne, tihe, povoljne. Pogodne za povremenu upotrebu.
- Električne pumpe: brze, učinkovite, idealne za redovito izdajanje, osobito kod povratka na posao.
Pohrana mlijeka
- Sobna temperatura: do 4 sata
- Hladnjak: do 3 dana
- Zamrzivač: do 6 mjeseci. Mlijeko se pohranjuje u sterilne posude ili vrećice. Prije hranjenja, zagrijava se u vrećici u toploj vodi – nikad u mikrovalnoj pećnici.
Higijena
Pranje ruku, sterilizacija opreme i pravilno rukovanje mlijekom ključni su za sigurnost bebe. Nakon izdajanja, dojke se mogu nježno oprati i osušiti.
Prehrana dojilje
Majčino tijelo troši dodatnu energiju za proizvodnju mlijeka – oko 500 kcal dnevno. Prehrana dojilje treba biti raznolika, bogata i redovita.
Preporučuje se:
- Dovoljno tekućine (voda, juhe, biljni čajevi)
- Hrana bogata željezom, kalcijem, proteinima i omega-3 masnim kiselinama
- Izbjegavanje alkohola, nikotina i prekomjernog unosa kofeina (može 1-2 male šalice kave dnevno)
Ritam dojenja
Dojenje na zahtjev znači da beba doji kad god pokazuje znakove gladi – sisanje šake, nemir, traženje dojke. S vremenom, ritam se stabilizira, ali svaka beba ima svoj tempo.
Emocionalni aspekti i podrška
Dojenje je duboko emocionalno iskustvo. Hormoni poput oksitocina potiču osjećaj povezanosti, smirenosti i ljubavi. No, dojenje može biti i izvor stresa, osobito ako postoje poteškoće, pritisak okoline ili nedostatak podrške.
Podrška majci:
- Partner: emocionalna i praktična podrška
- Obitelj: razumijevanje i pomoć
- Patronažna sestra: stručni savjeti
- Savjetnice za dojenje: individualna podrška
- Grupe za podršku: dijeljenje iskustava s drugim majkama
Važno je da majka zna da nije sama. Svaka majka ima pravo na podršku, razumijevanje i vrijeme da pronađe svoj ritam.
Zaključno: tvoje tijelo, tvoje dijete, tvoj izbor.
Dojenje je prirodno, ali nije uvijek lako. Informiranost, podrška i strpljenje ključni su za uspješno dojenje. Majčino mlijeko je dar, ali i majčino vrijeme, trud i ljubav. Bez obzira na izazove, majčino tijelo zna kako hraniti dijete i pružiti mu ono najvažnije: sigurnost, bliskost i ljubav.
Autor teksta: Petra Džepina dr. med. spec. pedijatar
Imate dodatnih pitanja ili nedoumica oko dojenja? Naručite se na savjetovanje kod stručnjaka u Poliklinici Helena!
Kontaktirajte nas i dogovorite termin.
