traži
Zatvori ovaj okvir za pretraživanje.

Glavobolje kod djece: Koje su vrste, simptomi i kada potražiti liječničku pomoć

Prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr. med., subspec. pedijatrijske neurologije

Glavobolje su vrlo čest i nespecifičan simptom koji se javlja u svim dobnim skupinama, te stoga zahtijevaju poseban tretman i individualizirani pristup. Koje su vrste glavobolja kod djece, simptomi i kada potražiti liječničku pomoć napisala je Prim. Matilda Kovač Šižgorić, dr.med., subspecijalist pedijatrijske neurologije.

Glava, lice i meki oglavak bogatu su opskrbljeni receptorima za bol u odnosu na ostale dijelove tijela, što objašnjava zašto su bolovi tako često lokalizirani u glavi. Prema dostupnim podacima u medicinskoj literaturi oko 70% školske djece pati od glavobolje barem jednom u godini dana.

Vrste glavobolje kod djece

Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolje (International Headache Society – IHS), glavobolje se dijele na primarne i sekundarne, a mogu biti akutne i kronične.

primarne glavobolje ubrajamo migrene, psihogene ili tenzijske glavobolje, glavobolje uzrokovane trigeminalnom neuralgijom i Horton-Bingove (cluster) glavobolje. Ako gledamo učestalost kod primarnih glavobolja, onda od svih glavobolja oko 40% su tenzijske, a oko 28% migrenske. Dijagnoza primarnih glavobolja temelji se na isključivanju ostalih uzroka glavobolja, odnosno sekundarnih glavobolja.

Sekundarne glavobolje su one koje imaju organsku podlogu.

Akutne glavobolje nastaju u pravilu naglo i traju relativno kratko. Uzrok akutnih glavobolja najčešće je jednostavan – akutna febrilna bolest, umor, glad, dehidracija, duži boravak na suncu, duže putovanje, duže gledanje televizije ili rad na računalu. Znatno rjeđe, akutne glavobolje mogu biti znak teže bolesti , npr. akutna glavobolja praćena febrilitetom, ukočenošću vrata i poremećajem stanja svijesti može biti znak infekcije središnjeg živčanog sustava (encefalitis, meningitis).

Kronične glavobolje mogu biti bez organske podloge (tenzijske glavobolje, migrene…) ili imati organsku podlogu (anemije, smetnje vida, kronični sinusitis, tumorski proces …).

Svako dijete s glavoboljom zahtjeva individualizirani pristup. Procjena djeteta s glavoboljom počinje detaljnim fizikalnim pregledom uključujući mjerenje tlaka, neurološki pregled i pomno uzetim podacima tzv. obiteljskom i osobnom anamnezom.

 | Author: Freepik

FOTO: FREEPIK

Pitanja koja treba postaviti u vezi glavobolja su:

1. Gdje je glavobolja lokalizirana?

2. Kad je glavobolja počela?

3. Kakva je jakost glavobolje?

4. Povećava li se intenzitet otkako je glavobolja počela ili smanjuje?

5. Intenzivira li se glavobolja tjelesnim naporom?

6. Da li je dijete već imalo glavobolje i ako je odgovor DA ima li trenutna glavobolja sličnost s prethodnim glavoboljama, odnosno kakve su razlike?

7. Zahtijevaju li glavobolje analgetik i prestaju li uz analgetik?

8. Ima li dijete noćne glavobolje?

9. Ima li dijete popratne tegobe uz glavobolje – mučninu, vrtoglavicu, foto ili fonofobiju, trnce?

10. Da li je dijete imalo traumu glave ili gubitak svijesti?

Nakon pregleda kod djeteta s glavoboljom obično radimo laboratorijsku obradu uz pregled vida, EEG, a kod sumnje na tenzijsku glavobolju i pregled psihologa. Ovisno o anamnestičkim podacima i kliničkom statusu procjenjuje se potreba za daljnjom obradom koja može uključivati ORL pregled, TCCD krvnih žila mozga, lumbalnu punkciju i metode slikovnog prikaza struktura SŽS.

Često se pitamo koja su obilježja glavobolja indikacija za hitnu neuroradiološku obradu. U prvom redu to je intenzivna akutna glavobolja, progresivan tijek, pozitivni meningitični znakovi uz glavobolju, odstupanje u neurološkom statusu, edem papile očnog živca na oftalmološkom pregledu, migrenozne/psihogene glavobolje s progresivnim tijekom.

 | Author: Freepik

FOTO: FREEPIK

Primarne (neorganske) glavobolje

Tenzijske glavobolje, prije nazivane psihogene, psihomiogene, stresne, esencijalne, idiopatske, obične glavobolje ili glavobolje zbog mišićne kontrakcije, karakterizirane su trajnom, blagom nepulzirajučom bilateralnom ili okcipitalnom boli tipa pritiska ili stezanja obruča. Traju od nekoliko minuta do nekoliko dana, nisu praćene mučninom i povraćanjem, ne pojačavaju se pri tjelesnom naporu, gotovo nikad nisu udružene s foto ili fonofobijom.

Terapija tenzijske glavobolje u načelu je modifikacija stila života: dovoljno spavanja i odmora, redoviti obroci, pravilna i zdrava prehrana, manje dnevnih školskih i izvanškolskih aktivnosti, više odmora i relaksacije uz umjerenu tjelovježbu.

Migrene

Prema literaturnim podacima,danas 10-28% djece ima migrenu.Incidencija migrene raste s dobi. Obiteljska anamneza pozitivna je u 52-89% djece s migrenom. U dojenčadi se može manifestirati kao bolovi u trbuhu, neutješni plač ili povraćanje; dijete je blijedo i ima osjećaj slabosti. Tek u dobi 5 do 6 godina dijete se počne žaliti na glavobolju kao vodeći simptom, koji se pojavljuje uz bol u trbuhu i povraćanje. Uz to se može pojaviti i bljedoća, povraćanje ili proljev.

U načelu migrena se očituje simptomima koji se razvijaju u 4 faze. Obuhvaćaju tzv.prodromalnu fazu u kojoj su izražene razdražljivost, hiperaktivnost, teškoće koncentracije, razmišljanja, pisanja i govora. Zatim slijedi druga faza koju predstavlja aura. Iskričavi skotomi ili svjetlucanje, ispadi osjeta ili motorike obično traju od 20 do 60 min, a zatim nastupa bolna faza. Nabijajući, pulzirajući tip glavobolje tipičan je za migrenu. Ta, treća faza kojoj dominira glavobolja traje od 2 do 72 sata. Uz migrenu se često javljaju i mučnina /povraćanje, foto ili fonofobija. Sinkopa ili vrtoglavica također se mogu pojaviti u djece s migrenom. U četvrtoj fazi pojavljuje se osjećaj umora, iscrpljenosti, bolovi u mišićima i tada dijete obično zaspe.

Stres, neredovita prehrana, čokolada, kava, nitriti i glutamat u hrani, manja trauma glave, teški trening, menstruacija, biometeorološki uvjeti mogu uzrokovati napadaj migrene. Napadaji migrene češći su u osoba s određenim profilom osobnosti. Ambiciozne osobe ili perfekcionisti, češće imaju psihogeno uvjetovane migrenske napadaje. Suspregnuta ljutnja ili niz podsvjesnih emocionalnih čimbenika, želja za ljubavlju, pažnjom mogu uzrokovati razvoj migrene.

Oko 25% bolesnika koji boluju od migrene pokazuju visok stupanj neuroticizma na testovima osobnosti, češće su anksiozni i depresivni u odnosu na ostalu populaciju.

Migrenske glavobolje često su udružene sa psihogenim glavoboljama odnosno glavoboljama tenzijskog tipa.

Poremećaji spavanja su česti i pojavljuju se u 25 -40% bolesnika koji boluju od migrene. Obuhvaćaju različite parasomnije, teškoće uspavljivanja , česta buđenja tijekom noći, te poremećaje disanja tijekom spavanja.

EEG abnormalnosti u migreni pojavljuju se u 10-75% djece. Obuhvaćaju sporu aktivnost u stražnjim regijama, asimetriju u napadaju migrene, šiljke ili paroksizmalne generalizirane dizritmičke promjene.

U liječenju migrenskih glavobolja, osim tradicionalne farmakoterapije (paracetamol u dozi 10-15 mg / kg tjelesna težine ili ibuprofen u dozi 10 mg / kg / tjelesne težine), povremeno koristimo i selektivni agoniste serotoninskih receptora, triciklički antidepresivi , β-blokatore flunarizin. Korisnim su se pokazali i koenzim Q10, magnezij i riboflavin, a sve je važnija uloga psihologa, biofeedbacka i relaksirajućih treninga, uz promjenu stila života.

Horton-Bingove (cluster) glavobolje karakteriziraju napadaji u nakupinama (eng.cluster), a glavno obilježje joj je oštra probadajuća bol na jednoj strani glave uz suzenje očiju, curenje nosa i osjećaj nemira. Obično se ne javljaju u djece mlađe od 10 godina.

 | Author: Freepik

FOTO: FREEPIK

Sekundarne (organske) glavobolje

Sekundarne glavobolje su organske glavobolje, koje se obično prezentiraju simptomima povećanog intrakranijskog tlaka i progresivnom neurološkom disfunkcijom. Glavobolja je obično sve intenzivnija i učestalija, budi dijete noću, javlja se često ujutro, praćena je povraćanjem. Djeca znaju javljati smetnje vida, vrtoglavice, promjene ponašanje, te poremećaj stanja svijesti. Rijetko ove glavobolje mogu inicijalno imati karakteristike tenzijske ili migrenske glavobolje.

Uzroci sekundarnih glavobolja su mnogobrojni: traume, tumori, vaskularne bolesti, hidrocefalus, moždani edem, pseudotumor cerebri, epilepsije, kongenitalne malformacije, metaboličke bolesti, degenerativne bolesti, intrakranijske infekcije, bolesti struktura glave, naprezanje, maligna hipertenzija i sl.

Kako djeca često stradavaju u prometu, sportu, ili su žrtve zlostavljanja, posttraumatske glavobolje su dosta česte. Javljaju se unutar 24 sata do 2 tjedna od ozljede i traju, ovisno o težini traume, od 2 do 6 mjeseci. Mogu u izraženijim slučajevima biti praćene i hiperaktivnošću, smetnjama koncentracije i pamćenja, vrtoglavicom, promjenama ponašanja, smetnjama spavanja.

Sekundarne glavobolje liječe se ovisno o uzroku.

Kada se obratiti liječniku?

I na kraju, kada se javiti liječniku:

o ako se glavobolja javila naglo te je odmah na početku izražena, nepodnošljiva,

o glavobolja brzo ili konstantno progredira u intenzitetu,

o glavobolja je praćena popratnim simptomima poput povraćanja, ukočenosti vrata, smetnjama vida ili govora, poremećajima stanja svijesti…,

o kronična glavobolja koja ne prestaje ili se uporno ponavlja.

Literatura:

1. Pedijatrijska neurologija, udžbenik, N.Barišić i sur, Medicinska naklad

Izdvojene novosti