Spavanje novorođenčeta jedno je od najčešćih izvora brige i zbunjenosti za nove roditelje. Očekivanja često ne odgovaraju stvarnosti, a umor može dodatno otežati snalaženje. Ovaj vodič donosi odgovore na najvažnija pitanja – iskreno, suosjećajno i informativno.

1. Koliko novorođenče zapravo spava?

Novorođenčad spava puno – između 14 i 17 sati dnevno – ali ne onako kako odrasli spavaju. Njihov san dolazi u kratkim ciklusima, obično 2 do 4 sata, bez obzira na doba dana. To znači da ćete se često buditi noću, a dani će biti isprekidani. Ovaj raspored je normalan i povezan s njihovim potrebama za hranjenjem, regulacijom tjelesne temperature i razvojem mozga.

2. Zašto beba ne razlikuje dan i noć?

Novorođenčad se rađa bez razvijenog cirkadijalnog ritma – unutarnjeg sata koji odraslima pomaže razlikovati dan od noći. Tek oko 6. do 8. tjedna života počinju pokazivati znakove uspostavljanja tog ritma. U međuvremenu, možete pomoći stvaranjem rutine: dan neka bude svijetao i aktivan, a noć tiha, mračna i mirna.

3. Trebam li buditi bebu za hranjenje?

U prvim danima života, da – osobito ako beba ne napreduje, ne pokazuje znakove gladi ili ako je pospana. Dojenje ili hranjenje svaka 2–3 sata pomaže održavanju razine energije i hidratacije te potiče rast. Nakon što pedijatar potvrdi da beba dobro napreduje, možete se više osloniti na bebine signale.

4. Je li normalno da beba spava samo na meni?

Da. Novorođenčad ima snažnu potrebu za blizinom – kontakt koža-na-kožu regulira disanje, otkucaje srca i temperaturu. Spavanje na roditelju pruža osjećaj sigurnosti, no to ne znači da to treba biti stalno. Uz to važno je paziti na sigurnost: izbjegavajte spavanje s bebom na kauču ili u položajima gdje postoji rizik od pada ili gušenja.

5. Kako izgleda sigurno okruženje za spavanje?

Prema preporukama pedijatara:

• Beba spava na leđima, na ravnoj i čvrstoj površini (dječji krevetić s madracem).
• Bez jastuka, pokrivača, plišanaca ili zaštitnih obloga.
• Idealno u istoj sobi s roditeljima, ali u zasebnom krevetiću.
• Temperatura sobe neka bude ugodna – oko 20–22°C.

Ove mjere smanjuju rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS).

6. Zašto se beba često budi?

Novorođenčad ima lagan san i brzo ulazi u REM fazu, koja je važna za razvoj mozga. Često buđenje omogućuje hranjenje, regulaciju disanja i emocionalnu povezanost. Iako može biti iscrpljujuće, to je biološki korisno za bebu. S vremenom, ciklusi sna postaju dulji i stabilniji.

7. Kako mogu pomoći bebi da bolje spava?

• Uvedite rutinu: kupanje, hranjenje, tiha glazba ili uspavanka.
• Pratite znakove umora: trljanje očiju, zijevanje, nemir.
• Nemojte čekati da beba postane preumorna – tada ju je teže uspavati.
• Pokušajte s povijanjem (swaddling) ako beba voli osjećaj sigurnosti.
• Održavajte dosljedno okruženje za spavanje.

8. Kada se bebin san počinje “normalizirati”?

Oko trećeg mjeseca života, mnoge bebe počinju spavati dulje tijekom noći. No svaka beba je drugačija – neke spavaju cijelu noć već s 8 tjedana, dok druge trebaju više vremena da to postignu. Ključno je pratiti bebine potrebe, a ne uspoređivati s drugima.

9. Što ako se osjećam iscrpljeno i ne mogu izdržati?

Umor je stvaran i može utjecati na vaše zdravlje, raspoloženje i odnose. Ako imate mogućnost, podijelite noćne smjene s partnerom, zamolite obitelj za pomoć. Ako osjećate da ne možete funkcionirati, obratite se liječniku – to nije slabost, već znak da vam treba podrška.

10. Kada trebam potražiti stručnu pomoć?

• Ako beba stalno plače i ne može se smiriti
• Ako spava neobično malo ili previše
• Ako primijetite promjene u disanju, boji kože ili ponašanju
• Ako ste vi kao roditelj preplavljeni, tjeskobni ili imate osjećaj bespomoćnosti

Vaša dobrobit je jednako važna kao i bebina.

Autor teksta: Petra Džepina dr. med. spec. pedijatar

Imate dodatnih pitanja ili nedoumica? Naručite se kod stručnjaka u Poliklinici Helena!

Kontaktirajte nas i dogovorite termin.