Upala srednjeg uha jedna je od najčešćih bolesti u dječjoj dobi, osobito u dojenčadi i male djece. Iako je bolna za dijete, a za roditelje zabrinjavajuća, u većini slučajeva uz pravilno i pravodobno liječenje prolazi bez posljedica.

Upale uha kod djece javljaju se češće nego kod odraslih zbog anatomskih i funkcionalnih razloga. Srednje uho povezano je s nosom i ždrijelom Eustahijevom cijevi, koja je kod male djece kraća i šira. Tijekom prehlade ili hunjavice sekret i uzročnici bolesti lakše se šire iz nosne šupljine prema srednjem uhu, zbog čega su upale osobito česte u prvim godinama života. Rizik je dodatno povećan kod djece koja borave u jaslicama i vrtićima, izložena su pasivnom pušenju ili imaju učestale infekcije dišnih putova.

Zimsko razdoblje pogoduje razvoju upala uha jer djeca tada češće obolijevaju od respiratornih infekcija. Više vremena provode u zatvorenim prostorima, gdje je kontakt s drugim bolesnim osobama učestaliji, a suh zrak u grijanim prostorijama isušuje sluznicu nosa i smanjuje njezinu obrambenu ulogu. Sve to olakšava širenje infekcije prema srednjem uhu.

Simptomi upale srednjeg uha ovise o dobi djeteta. Kod starije djece najčešće se javljaju jaka bol u uhu, povišena tjelesna temperatura, oslabljen sluh na zahvaćenoj strani te osjećaj začepljenosti uha. Kod dojenčadi i vrlo male djece simptomi su često nespecifični, pa se mogu očitovati kao razdražljivost, pojačan plač, nemir, loš san ili prekid hranjenja i sisanja. Važno je naglasiti da pritiskanje uške izvana od strane roditelja ili pojačano diranje uha od strane djeteta nije pouzdan znak upale srednjeg uha. Točnu dijagnozu može postaviti samo liječnik pregledom uha.

Liječenje akutne upale srednjeg uha u većini slučajeva uključuje primjenu lijekova protiv bolova i povišene temperature, korištenje antikongestivnih kapi za nos, mirovanje te dovoljan unos tekućine. Antibiotska terapija bilo u obliku sirupa ili lokalnih antibiotskih kapi za uho primjenjuje se isključivo prema preporuci liječnika i nakon pregleda, jer nije uvijek nužna.

Nakon preboljene upale u srednjem uhu može zaostati tekućina, što se naziva sekretorni otitis. U tom slučaju dijete obično nema bol ni temperaturu, ali može imati oslabljen sluh. U većine djece tekućina se povlači spontano unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. Ako izljev potraje dulje od tri mjeseca i značajno utječe na sluh, liječnik može preporučiti ugradnju ventilacijske cjevčice kako bi se omogućilo prozračivanje srednjeg uha i normalizacija sluha.

Roditelji bi se trebali javiti liječniku ako dijete ima jaku bol u uhu i visoku temperaturu, ako je mlađe od godinu dana i postoji sumnja na upalu srednjeg uha, ako slabije reagira na zvukove, ima curenje sekreta iz uha ili ako ima česte i ponavljane upale uha.

Prevencija upale uha sastoji se u općim mjerama sprječavanja širenja respiratornih viroza tijekom zimskih mjeseci – redovno provjetravanje zatvorenih prostorija, redovno pranje ruku, ovlaživanje zraka u grijanim prostorima, pravilna i redovna higijena sluznice nosa osobito kod vrtićke djece, cijepljenje protiv gripe i cijepljenje protiv pneumokoka. Ne izlaganje djece duhanskom dimu. Izbjegavanje korištenja dude varalice ako je moguće, dok dojenje ima zaštitni učinak te smanjuje učestalost upala srednjeg uha u prvoj godini života.

Za kraj, važno je istaknuti da je upala srednjeg uha česta dječja bolest, ali se uz pravodobno prepoznavanje simptoma i odgovarajuće liječenje u pravilu uspješno rješava. Pravovremeni odlazak liječniku ključan je za očuvanje sluha i sprječavanje mogućih komplikacija.