Atopijski dermatitis (AD) je kronična upalna bolest kože praćena crvenilom i jakim svrbežom. Najčešće se javlja u dojenačkoj dobi, između 4. i 6. mjeseca života, a učestalost u dječjoj dobi iznosi oko 15–20%. Razvoj bolesti uvjetovan je kombinacijom nasljedne sklonosti (mutacija gena za filagrin) i okolišnih čimbenika. U dijela djece AD je povezan s nutritivnim alergijama ili alergijama na inhalacijske alergene.
Kod djece s AD iznimno je važna svakodnevna pravilna njega kože. Koža je osjetljivija, sklonija isušivanju, upalama i infekcijama.
Pogoršanje atopijskog dermatitisa tijekom zime vrlo je česta pojava. Hladan zrak i niska vlažnost, uz grijanje u zatvorenim prostorima, dodatno isušuju kožu i oštećuju njezinu zaštitnu barijeru. Zimi se koža rjeđe provjetrava, češće se nosi topla i grublja odjeća, a manje se koriste emolijensi, što sve zajedno doprinosi pogoršanju simptoma.
Zimski uvjeti – hladnoća, vjetar, snijeg i suh zrak izrazito isušuju dječju kožu i mogu pogoršati osjetljivost kože kod sve djece, a osobito kod djece s atopijskim dermatitisom. Pravilna njega prije, tijekom i nakon boravka vani na hladnoći ključna je za očuvanje kožne barijere.
1. Zaštita kože prije izlaska na snijeg
Oko 20-30 minuta prije oblačenja i izlaska na hladnoću potrebno je na izložene dijelove kože (lice, usne, ruke) nanijeti bogatu, masniju zaštitnu kremu jer one jačaju kožnu barijeru i smanjuju gubitak vlage.
2. Pravilna odjeća
Dijete treba oblačiti slojevito, koristeći prozračne prirodne materijale poput pamuka ili funkcionalne termo-odjeće koja odvodi vlagu. Izravni kontakt kože s vunom ili grubim sintetičkim materijalima treba izbjegavati jer mogu dodatno nadražiti kožu.
3. Njega tijekom dana
Ako je dijete dulje na otvorenom, preporučuje se ponovno nanijeti zaštitnu kremu na lice i ruke, osobito ako se koža vidljivo suši ili puca. Usne treba redovito mazati zaštitnim balzamom.
4. Kupanje
Kupanje treba biti kratko, u mlakoj vodi, bez dugog namakanja. Koristiti blage sindete ili uljne kupke koje ne isušuju kožu. Kožu nakon kupanja lagano tapkati ručnikom, bez trljanja.
5. Intenzivna hidratacija nakon kupanja
Unutar nekoliko minuta nakon kupanja na cijelo tijelo potrebno je nanijeti obilnu količinu emolijentne kreme. To je najvažniji korak u prevenciji suhoće i oštećenja kože u sezoni grijanja.
6. Vlaženje zraka u zatvorenim prostorima
Zrak u grijanim prostorijama je vrlo suh. Korištenje ovlaživača zraka ili stavljanje ovlaživača na radijatore može značajno pomoći u smanjenju isušivanja kože.
7. Dovoljna hidracija i prehrana
Važno je da dijete unosi dovoljno tekućine, iako je zimi žeđ manje izražena. Uravnotežena prehrana bogata zdravim mastima (npr. maslinovo ulje, riba) i vitamin D dodatno pridonose zdravlju kože.
Uz dosljednu i pravilnu njegu, dječja koža može ostati zaštićena čak i tijekom zahtjevnih zimskih uvjeta – bez povećane potrebe za korištenjem kortikosteroidnih krema za smirivanje upale ili antihistaminika protiv svrbeža.
Autorica teksta: Helena Živić, dr. med. spec. pedijatar