Infektivne bolesti probavnog sustava, poput proljeva, gastroenteritisa i gastroenterokolitisa, vrlo su česte u dječjoj dobi. Iako se nazivi razlikuju, riječ je o srodnim stanjima koja nastaju kada virusi, bakterije ili rjeđe, paraziti, zahvate probavni trakt.
Infektivni gastroenteritis označava upalu želuca i tankog crijeva, dok gastroenterokolitis uključuje i debelo crijevo. Bez obzira na naziv, simptomi se često preklapaju: dijete može imati proljev, povraćanje, bolove u trbuhu, povišenu temperaturu i opću slabost. Najčešći uzročnici su virusi, osobito rotavirus i norovirus, koji se vrlo lako šire među djecom, osobito u kolektivima poput vrtića i škola.
Bolest obično počinje naglo. Dijete može postati razdražljivo, žaliti se na bolove u trbuhu, odbijati hranu te učestalo povraćati uz sve vodenastije i učestalije stolice. Iako simptomi mogu izgledati dramatično, većina djece se oporavi unutar nekoliko dana. Najvažnije je spriječiti dehidraciju jer djeca brže gube tekućinu od odraslih. Zato je ključno nuditi im dovoljno tekućine, najbolje u obliku oralnih rehidracijskih otopina koje nadoknađuju i elektrolite. Prehranu nije potrebno prekidati; preporučuje se nastaviti s laganim, uobičajenim obrocima kad god dijete to može podnijeti. Izbjegavati treba jako slatke napitke, gazirana pića i masniju hranu koja može dodatno nadražiti crijeva. Probiotici mogu pomoći bržem oporavku crijevne flore, osobito ako ih dijete krene uzimati ubrzo nakon pojave simptoma. Infekcije probavnog trakta su samoograničavajuće bolesti u većini slučajeva, a antibiotici se daju samo u iznimnim situacijama, za neke bakterijske uzročnike o čemu indikaciju postavlja liječnik.
Ono što roditelje često zbunjuje jest da se simptomi ne povuku u potpunosti onoga trenutka kada prestane povraćanje ili kada se stolice počnu normalizirati. Kod mnoge djece javlja se razdoblje koje nazivamo postvirusnim sindromom. To je sasvim uobičajena faza oporavka. Tijekom infekcije crijeva su bila nadražena, sluznica oštećena, a crijevna flora je narušena, zbog čega je potrebno vremena da se sve vrati u ravnotežu. U tom razdoblju dijete može imati povremene mekše stolice, nadutost, grčeve, osjetljiv trbuh ili smanjen apetit. Neka djeca privremeno slabije podnose laktozu pa mlijeko i mliječni proizvodi mogu izazivati nelagodu. To nije znak nove bolesti, nego normalan dio oporavka. Ovi simptomi obično traju od nekoliko dana do nekoliko tjedana i postupno se smanjuju.
U ovoj fazi roditelji mogu pomoći tako da djetetu nude laganu, raznovrsnu prehranu, izbjegavaju namirnice koje mu smetaju i po potrebi koriste proizvode s manje laktoze. Probiotici mogu dodatno ubrzati oporavak crijevne flore. Važno je dopustiti djetetu da se odmara, ali i poticati laganu aktivnost kada se osjeća bolje jer povratak rutini pozitivno utječe na oporavak.
Iako je većina gastroenteritisa i gastroenterokolitisa te postvirusnih simptoma bezopasna i prolazna, postoje situacije u kojima je važno potražiti liječnički savjet. To uključuje slučajeve kada dijete odbija piti, mokri znatno manje nego inače, djeluje izrazito pospano ili neuobičajeno mirno, kada se u stolici pojavi krv ili kada simptomi ne jenjavaju, a proljev traje preko 2 tjedna. Pravovremena procjena pomaže razlikovati uobičajeni tijek bolesti od situacija koje zahtijevaju dodatnu pažnju.
Ove infekcije mogu biti iscrpljujuće za dijete i stresne za roditelje, no uz pravilnu njegu i praćenje djeca se u potpunosti oporave. Postvirusni sindrom samo je privremena faza oporavka, a ne znak da se bolest vraća ili prelazi u nešto ozbiljnije. Strpljenje, pravilna hidracija i lagana prehrana najvažniji su saveznici u ovom razdoblju.
Autor teksta: Petra Džepina dr. med. spec. pedijatar
Imate dodatnih pitanja ili nedoumica oko dojenja? Naručite se na savjetovanje kod stručnjaka u Poliklinici Helena!
Kontaktirajte nas i dogovorite termin.
