Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrokuje akutne infekcije dišnog sustava u svim dobnim skupinama i jedan je od najznačajnijih uzročnika bronhiolitisa i upale pluća kod dojenčadi i male djece.
U starije djece i zdravih odraslih osoba RSV najčešće ima blagu kliničku sliku i može nalikovati običnoj prehladi. Teži oblici bolesti mogu se javiti u dojenčadi i male djece, starijih osoba, osoba s oslabljenim imunosnim odgovorom te bolesnika s određenim kroničnim bolestima.
Iako se pojedinačni slučajevi mogu pojaviti tijekom cijele godine, respiratorni sincicijski virus javlja se sezonski. U krajevima s umjerenom klimom epidemije RSV infekcije najčešće se javljaju od studenog do travnja, s vrhuncem tijekom siječnja i veljače.
Što je respiratorni sincicijski virus (RSV)?
Respiratorni sincicijski virus uzročnik je infekcija dišnog sustava koje se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi.
Oko 90 % djece prvu RSV infekciju preboli tijekom prve dvije godine života, najčešće između drugog i osmog mjeseca života. Preboljenje infekcije ne stvara doživotnu imunost, zbog čega su moguće ponovne infekcije tijekom života. One se, međutim, najčešće manifestiraju blažim simptomima.
Više od 40 % zaražene djece razvije simptome bronhiolitisa i/ili upale pluća, dok oko 1 – 2 % djece zaražene RSV-om zahtijeva bolničko liječenje zbog težih simptoma ili razvoja komplikacija.
Tko ima povećan rizik od RSV infekcije i težeg oblika bolesti?
Rizik infekcije veći je u djece koja:
- pohađaju kolektiv poput jaslica ili vrtića
- imaju stariju braću koja pohađaju kolektiv
- izložena su onečišćenom zraku i/ili duhanskom dimu
- kraće su dojena.
Povećan rizik za razvoj teškog oblika bolesti imaju prijevremeno rođena djeca, djeca s prirođenim srčanim bolestima, kroničnim plućnim bolestima te imunodeficijencijama.
Nedonošena djeca nemaju u potpunosti razvijena pluća, a zbog preranog rođenja smanjena im je i otpornost prema infekcijama zbog nezrelog imunosnog sustava i manje količine zaštitnih protutijela dobivenih od majke putem posteljice.
Kako se prenosi respiratorni sincicijski virus kod djece?
Čovjek je jedini izvor, odnosno rezervoar RSV infekcije.
Respiratorni sincicijski virus prenosi se kapljičnim putem, primjerice kašljanjem i kihanjem, ali i izravnim kontaktom s inficiranim sekretima te putem kontaminiranih ruku i predmeta.
Virus na rukama može preživjeti do pola sata, dok se na kontaminiranim površinama može zadržati nekoliko sati. Osobe s vrlo blagim ili nezamjetnim simptomima također mogu, ne znajući, prenositi virus.
Zbog toga opće higijenske mjere imaju važnu ulogu u sprječavanju širenja RSV-a.
Respiratorni sincicijski virus i bronhiolitis: jesu li isto?
RSV infekciju ne treba poistovjećivati s bronhiolitisom, iako je bronhiolitis najčešća manifestacija RSV infekcije u dojenčadi i male djece.
Bronhiolitis je virusna upala donjeg dišnog sustava, prvenstveno malih bronha i bronhiola. Dovodi do oštećenja cilijarnog epitela dišnih putova, otoka sluznice i povećanog stvaranja sluzi. Zbog toga je otežano strujanje zraka, a može doći i do začepljenja malih dišnih putova.
Osim respiratornog sincicijskog virusa, bronhiolitis mogu uzrokovati i drugi virusi, uključujući rinovirus, virus influence i parainfluence, humani metapneumovirus, adenovirus, coronavirus i humani bocavirus.
Respiratorni sincicijski virus – simptomi kod djece
Simptomi ovise o dobi djeteta i težini infekcije.
U starije djece i odraslih RSV najčešće uzrokuje simptome slične blagoj prehladi, odnosno znakove infekcije gornjih dišnih putova.
U dojenčadi i male djece infekcija respiratornim sincicijskim virusom češće uzrokuje bronhiolitis.
Bolest obično započinje simptomima infekcije gornjih dišnih putova, poput slabije prohodnosti nosa i pojačane sekrecije.
Kako dolazi do oštećenja sluznice malih bronha i bronhiola te nakupljanja sekreta, mogu se pojaviti:
- suh i nadražajni kašalj
- ubrzano disanje
- piskanje odnosno zvižduci pri izdisaju
- hropci pri udisaju
- povišena tjelesna temperatura
- nemir i razdražljivost
- slabije uzimanje hrane i tekućine
- plavičasta boja usnica.
Kašalj ponekad može biti vrlo intenzivan i ometati djetetov san i hranjenje.
U težim slučajevima RSV uz bronhiolitis može izazvati i upalu pluća. Kao komplikacija može se razviti i akutna upala srednjeg uha uzrokovana RSV-om ili istodobno prisutnom bakterijskom infekcijom.
Simptomi respiratornog sincicijskog virusa kod novorođenčadi i mlađe dojenčadi
Tijekom prvih tjedana života, osobito kod prijevremeno rođene djece, znakovi respiratorne bolesti mogu biti vrlo blagi.
Pospanost, razdražljivost i slabije uzimanje obroka ponekad mogu biti jedini znakovi infekcije. Kod nedonoščadi i mlađe dojenčadi apneja, odnosno prestanak disanja, može biti prvi znak bolesti.
Kako se postavlja dijagnoza RSV infekcije?
Sumnja na RSV infekciju, odnosno bronhiolitis uzrokovan respiratornim sincicijskim virusom, postavlja se na temelju simptoma, epidemiološke situacije i doba godine, dobi bolesnika te kliničkog pregleda djeteta.
Fizikalnim pregledom mogu se utvrditi ubrzano i površno disanje, pojačano korištenje pomoćnih dišnih mišića, poput uvlačenja međurebranih prostora i trbuha, bljedoća i/ili plavičasta boja usnica.
Slušanjem disanja stetoskopom mogu se čuti plitko disanje, oslabljen udisaj, otežan i produljen izdisaj, krepitacije pri udisaju te zvižduci i piskanje pri izdisaju.
Temperatura je obično blago povišena tijekom nekoliko dana i ne korelira s težinom bolesti.
Koje pretrage mogu biti potrebne kod sumnje na respiratorni sincicijski virus kod djece?
Kod sumnje na bronhiolitis potrebno je izmjeriti zasićenost krvi kisikom pomoću pulsne oksimetrije radi procjene disanja i oksigenacije.
Kod blagih slučajeva s normalnom razinom kisika u krvi dodatne pretrage nisu potrebne.
Na odluku o dodatnoj laboratorijskoj i radiološkoj obradi, testiranju na virusnog uzročnika i eventualnom bolničkom liječenju utječu:
- prisutnost rizičnih čimbenika
- znakovi progresije bolesti
- neuobičajen tijek bolesti
- teži oblik bronhiolitisa
- sumnja na komplikaciju poput upale pluća.
Brzim testom na RSV antigen iz obriska nosa moguće je dokazati virus. Međutim, testiranje se ne preporučuje rutinski jer dokaz uzročnika ne mijenja pristup liječenju.
Iznimka su djeca koja primaju profilaksu palivizumabom, kod kojih dokaz RSV infekcije utječe na daljnju primjenu profilakse.
Kako se liječi respiratorni sincicijski virus kod djece?
Liječenje RSV infekcije prvenstveno je simptomatsko i potporno. Većina djece ima blaži oblik bolesti i ne zahtijeva bolničko liječenje.
Liječenje je usmjereno na održavanje odgovarajuće oksigenacije i hidracije djeteta.
Ovisno o kliničkoj slici, potrebno je:
- nadoknaditi tekućinu
- po potrebi primijeniti kisik putem nosne kanile ili maske
- omogućiti dobru prohodnost nosa primjenom dekongestiva i redovitom toaletom odnosno aspiracijom sluzi
- snižavati povišenu tjelesnu temperaturu
- nadzirati vitalne funkcije i pratiti tijek bolesti.
Većina dojenčadi može nastaviti s dojenjem ili hranjenjem na bočicu. Kod manjeg broja djece s izrazito jakim kašljem i otežanim disanjem tekućinu i hranu potrebno je nadoknaditi intravenski ili putem nazogastrične sonde.
Medikamentozna terapija ima značajno ograničenu ulogu u liječenju RSV infekcije u djece. Antibiotici se primjenjuju samo ako istodobno postoji dokazana bakterijska infekcija.
Kod neke djece bronhiolitis može imati vrlo tešku kliničku sliku te zahtijevati liječenje visokim protokom kisika putem nosne kanile, primjenu kontinuiranog pozitivnog tlaka u dišnim putovima (CPAP) ili čak postavljanje trahealnog tubusa i strojno prodisavanje u jedinici intenzivnog liječenja.
Kada RSV infekcija zahtijeva bolničko liječenje?
Indikacije za bolničko liječenje uključuju:
- loše opće stanje djeteta
- nemogućnost uzimanja obroka
- dehidraciju
- otežano disanje
- potrebu za kisikom
- apneju u anamnezi.
Pojačano praćenje potrebno je kod prijevremeno rođene djece, osobito djece rođene prije 36. tjedna gestacije, dojenčadi mlađe od tri mjeseca, djece s prirođenim srčanim bolestima, kroničnim plućnim bolestima poput bronhopulmonalne displazije te djece s imunodeficijencijom.
Kada se javiti liječniku?
Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako dijete ima:
- neprestani kašalj koji se ne smiruje, ometa spavanje ili onemogućuje uzimanje hrane i tekućine
- ubrzano disanje ili hvatanje daha
- plavičastu boju usnica ili područja oko usta
- neuobičajenu pospanost ili razdražljivost.
Koliko traje respiratorni sincicijski virus kod djece?
Većina inače zdrave dojenčadi i djece potpuno se oporavi u razdoblju od nekoliko dana do dva tjedna od početka infekcije. Većina djece koja zahtijevaju bolničko liječenje uz odgovarajuće potporne mjere otpušta se na kućno liječenje unutar pet dana.
Nakon preboljele RSV infekcije može zaostati preosjetljivost dišnih putova, odnosno bronha i bronhiola, koja može potrajati mjesecima ili godinama.
Zbog toga dijete može reagirati kašljem, hroptanjem, piskanjem i otežanim disanjem na podražaje poput respiracijskih infekcija, zagađenog zraka i pasivnog pušenja.
Dojenčad i mala djeca koja su imala težu kliničku sliku RSV infekcije i bronhiolitisa imaju povećan rizik za ponavljajuće epizode piskanja i kašlja tijekom prvih 6 – 10 godina života.
Kod određenog broja djece može se razviti i astma. Teži oblik infekcije RSV-om, ali i nekim drugim virusima, posebice rinovirusom, povezuje se s povećanim rizikom za kasniji razvoj astme. Međutim, važnu ulogu imaju i drugi čimbenici, prvenstveno nasljeđe i okoliš u kojem dijete živi.
Kako spriječiti RSV infekciju?
Budući da se respiratorni sincicijski virus prenosi kapljičnim putem, kontaktom s inficiranim sekretima te preko kontaminiranih ruku i predmeta, prevencija RSV infekcije temelji se prvenstveno na općim higijenskim mjerama.
One uključuju:
- redovito pranje ruku prije i nakon kontakta s bolesnikom
- izolaciju bolesnika
- izbjegavanje mjesta na kojima se tijekom epidemije okuplja velik broj ljudi
- dezinfekciju kontaminiranih površina
- nošenje zaštitnih maski.
Prevencija respiratornog sincicijskog virusa kod visokorizične djece
Kod djece s visokim rizikom od razvoja teškog oblika bolesti može se provoditi pasivna imunoprofilaksa monoklonskim protutijelom protiv RSV-a: palivizumabom.
Palivizumab se primjenjuje tijekom sezone RSV infekcija u obliku injekcije u mišić natkoljenice. Zaštita jedne doze traje 28 – 30 dana, nakon čega je potrebno ponoviti primjenu lijeka.
Prva doza primjenjuje se neposredno prije početka RSV sezone, a ostale četiri doze u razmacima od jednog mjeseca tijekom sezone.
Ovakva profilaksa namijenjena je visokorizičnoj djeci, primjerice prijevremeno rođenoj dojenčadi te djeci s hemodinamski značajnim srčanim bolestima, kroničnim plućnim bolestima ili imunodeficijencijama.
Primjena palivizumaba ne sprječava RSV infekciju, ali može ublažiti simptome bolesti i smanjiti broj hospitalizacija. Prevencija RSV bronhiolitisa palivizumabom u visokorizične dojenčadi može prevenirati i razvoj piskanja nakon preboljenog RSV bronhiolitisa.
Respiratorni sincicijski virus kod djece: što roditelji trebaju zapamtiti?
Respiratorni sincicijski virus vrlo je čest uzročnik infekcija dišnog sustava, a većina djece prvu infekciju preboli tijekom prve dvije godine života. Kod starije djece simptomi su najčešće blagi, dok u dojenčadi i male djece RSV može uzrokovati bronhiolitis i upalu pluća.
Posebnu pozornost zahtijevaju prijevremeno rođena djeca, mlađa dojenčad te djeca s prirođenim srčanim bolestima, kroničnim plućnim bolestima i poremećajima imuniteta.