Proljev kod djece
Kada dijete ima povećan broj stolica, rijetke konzistencije kažemo da ima proljev. Uz proljev vrlo često idu i neki drugi simptomi poput povraćanja, mučnine, bolova u trbuhu, a može biti i povišena temperatura. Neki proljevi praćeni su i primjesama krvi u stolici: infektivni (kod Campylobactera, Yersinie, nekih tipova Eserichie coli), ali i kronični (ulcerozni kolitisa, alergija na hranu).
Učestale i rijetke stolice vode k dehidraciji. Pogotovo ako su praćene i drugim simptomima (povraćnje, temperatura) uz koje se dodatno ubrzano gubi tekućina iz organizma. Tegobe mogu trajati različito dugo, ovisno o uzroku.
Akutno nastali proljev kod djece
Akutno nastali proljev susrećemo relativno često. Najčešći uzroci su infektivni; virusi (Rota, Adenovirusi, Enterovirusi, Noro virus…), bakterije (Salmonela, Campylobacter, E.coli…) te njihovi toksini (pr. Stafilokokni toksin).
Prijenos je fekalno oralnim putem, tj. unosom zagađene hrane i vode, prljavim rukama. Infekcije su češće u ljetnim mjesecima, kada je zbog temperature i hrana lakše pokvarljiva. U djece se mogu očekivati do 3-4 infekcije godišnje.
Liječenje akutnog proljeva
Nekada akutno nastale proljevaste stolice mogu biti i neinfektivnog uzroka, primjerice kao posljedica akutne alergijske reakcije na hranu. U pravilu infektivni proljev se ne liječi prema uzročniku, tj. ne daje se ciljana antibiotska terapija osim kod nekih određenih mikoorganizama (pr. Campylobacter) ili prodora uzročnika u krv (Salmonela vrućica).
Najvažnija mjera je spriječiti dehidraciju pojačanim unosom tekućine, a kod djece koja su dehidraciji jače sklona preporuča se davanje oralne rehidracijske otopine kojih je sada čitav niz dostupnih u ljekarnama. Takve otopine imaju prednost pred čajem i drugim napitcima, jer sadrže uz tekućinu i optimalanu koncentraciju elektrolita čija je ravnoteža često narušena proljevom.
Ukoliko je dehidracija jaka, tj. dijete je klonulo i/ili ne može uzimati tekućinu na usta zbog povraćanja, i/ili su stolice jako brojne te se tekućina ne može nadoknaditi samo unosom na usta, tada je potrebna i infuzija. Često se roditelji pitaju kako će prepoznati znake dehidracije, pogotovo kod dojenčadi. Slabo vlažne sluznice (najbolje je gledati usnu šupljinu), slabo mokrenje (suhe pelene), uvučena fontanela i klonulost znaci su dehidriranosti.
Nekada su se kod proljeva primjenjivale vrlo agresivne dijete, međutim pokazalo se da to nije dobro jer dodatno iscpljuje organizam. Bolje je cijelo vrijeme uzimati hranu, jer se i samo crijevo „hrani“ sastojcima iz hrane. Izbjegavati valja samo osmotski aktivne tvari poput slatkih napitaka, slaktiša, nekog voća… Većina proljeva se sama ograniči, tj. spontano prođu. Poželjno je davanje probiotika, jer se pokazalo da ipak skraćuju i smanjuju intenzitet proljeva, a najboljima su se pokazale čiste kulture LGG, Saccharomyces boulardi i Lactobacilus Reuteri u velikom broju. Također primjena racecadotrila (Hydraseca) može smanjiti gubitke tekućine putem crijeva.
Kronični proljev kod djece
Ako proljev traje u kontinuitetu preko 2 tjedna tada se radi o kroničnom proljevu.
Nekada je uzrok samo taj što je jako oštećena sluznica crijeva nakon infektivnog proljeva. Tada je pametno prolazno isključiti iz prehrane mlijeko (laktozu) jer se mliječni šećer u oštećenoj sluznici ne može probaviti, te tako navlači dalje vodu i podržava proljev.
Međutim, proljev kod djece može biti i simptom nekih kroničnih bolesti. Tada je u pravilu praćen i nekim drugim simptomima. Svaki proljev koji duže traje zahtijeva dijagnostičku obradu gastroenterologa na moguće malapsorpcije (parazitoze, protozoe, celijakiju i slično) kako bi se pronašao uzrok i moglo pristupiti liječenju.
prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije
Vaše dijete ima proljev i želite ga naručiti na pregled? KONTAKTIRAJTE NAS!
