traži
Zatvori ovaj okvir za pretraživanje.

Imunitet u djece

IMUNITET U DJECE

Poznato je da djeca u ranoj životnoj dobi, češće nego kasnije, pobolijevaju od infekcija, većinom respiratornih ili crijevnih. Naročito je to tako u prvoj godini kretanja u kolektiv, a pogotovo u jesenjim i zimskim mjesecima kada su te bolesti i najčešće.
Zašto je to tako ?
Svako dijete se rađa s određenim prirođenim imunitetom, ali svi imuni mehanizmi nisu u ranoj dobi još potpuno zreli. Doticaj s okolinom stimulira naš imunitet da se dograđuje. Tako svaki susret s mikroorganizmima potiče imunološki sustav da dodatno stvara specifične imune tvari protiv bakterija i virusa s kojima je bio u kontaktu, kako bi drugi puta bolje reagirao. Stoga, pojednostavljeno možemo reći da su infekcije u djece češće zbog prirodnog procesa sazrijevanja imuniteta u djetinjstvu.
Možemo li što učiniti da taj proces prođe što bezbolnije, tj. da dodatno ojačamo imunitet?
Pokazalo se da je u tom pogledu pravilna prehrana izrazito bitna i to od najranije životne dobi. Naime, dokazano je da djeca na prehrani majčinim mlijekom manje obolijevaju od infekcija probavnog, respiratornog i mokraćnog sustava, jer se putem majčinog mlijeka predaju već gotove zaštitne imunološke komponente. Također se vidjelo da majčino mlijeko ima pozitivan učinak na izgradnju crijevne flore djeteta, bolje priječi nasaljavanje štetnih bakterija i pozitivno stimulira djetetov imunološki sustav. Zna se dojena dojenčad imaju manje respiratornih, crijevnih, pa čak i urinarnih infekcija. I kasnije je za imunološko funckioniranje važno da je prehrana uravnotežena i raznovrsna tj. da se unosi dovoljno svih glavnih hranjivih tvari, ali i vitamina i minerala koji sudjeluju u odvijanju mnogih metaboličkih i imunoloških procesa. Ako se radi o izbirljivom djetetu, za koje postoji vjerojatnost da to nije tako, vitamine i minerale možemo suplementirati pripravcima prilagođenim dobi. Bitno je izbjeći anemiju djeteta, jer ona predisponira nastajanje infekata.
Probiotici također mogu imati pozitivnu ulogu u smanjenju rizika infekcija. Naime studije su pokazale da dulje korištenje probiotika u zimskim mjesecima snizuje rizik za respiratorne infekcije u kolektivu. Najviše uspjeha pokazale su kulture Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Lactobacillus casei, pa se u tom pogledu i najviše preporučaju.
Danas se puno govori i o prirodnim stimulatorima imunosti tipa beta glukana, ehinacee, matične mliječi, kolostruma, laktoferina. Za sada su rezultati znanstvenih studija dosta nekonzistentni oko uspješnosti tih pripravaka. Ipak, zna se da pripravci nisu škodljivi te mogu polučiti određene pozitivne efekte, stoga se mogu primijeniti.
Redovno cijepljenje također doprinosi obrani od točno određenih infekcija koje su prije ere cjepiva uzrokovale epidemije tih bolesti. Djecu sklonu respiratornim infekcijama korisno je cijepiti i protiv Pneumokoka koji je upravo čest uzročnik infekcija u kolektivima.
Ono što bih još naglasila je da su igre na zraku, provjetravanje prostorija, redovna higijena, te dovoljno sna također faktori koji značajno utječu na zdravlje djece i ne treba ih zaboraviti.
Kada se zabrinuti ?
Ukoliko se usprkos svemu dijete jako često razbolijeva, što znači da ima više od 8 infekata godišnje, ili učestalo ima bakterijske infekcije, tj. potrebu liječena antibioticima, potrebno je svakako o tome razgovarati s pedijatrom. U tom slučaju provjeravaju se neki imunološki faktori, ali također i rizici za češće infekte poput: boravka u kolektivu, postojanja uvećane treće tonzile, anemičnosti i slično.

Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog

Izdvojene novosti