Što učiniti kada omiljeno mlijeko vašeg djeteta počne izazivati nadutost i bol u trbuhu? Ovi simptomi obično upućuju na intoleranciju laktoze. Posljedica ovih simptoma su obično proljev, grčevi i promjena apetita, a dugotrajna nepravilna prehrane može utjecati na zdravlje i rast djeteta.
Što je intolerancija laktoze i kako nastaje?
Intolerancija laktoze označava stanje u kojem je premalo enzima laktaze koji ima ulogu u razgradnji mliječnog šećera (laktoze) u probavnom traktu na galaktozu i glukozu.
U stanju bez razgrađivanja, laktoza ne može iz crijeva ući u krv. Zbog toga zaostala, nerazgrađena laktoza navlači dodatnu tekućinu u crijevo i utječe na pojačano stvaranje plinova. Tako su glavni simptomi intolerancije laktoze nadutost, vjetrovi, bolovi u trbuhu i proljev.
Intolerancija laktoze je znatno rjeđa kod djece, nego u starijoj životnoj dobi.
S obzirom da je uloga laktoze u ranoj dobi posebno važna, priroda je uredila da je majčino mlijeko najbogatije laktozom. Kod dojenčadi i male djece, količina enzima je takva da se laktoza dobro probavlja. Poznato je da se enzim laktaza stvara već u maternici, a aktivnost raste prema rođenju i još se pojačava sa uspostavom dojenja.
Prirođeni manjak i intolerancija laktoze
Laktoza je kod dojenčadi i male djece važna za dugoročno zdravlje, jer pomaže uspostavljanje ravnoteže crijevnih bakterija i jača prirodnu zaštitu probavnog sustava. Osim toga, nakon što se razgradi u probavnom traktu, laktoza postaje važan izvor energije za mozak te sudjeluje u razvoju ovojnica živčanog sustava. Prirođeni manjak laktoze iznimno je rijedak slučaj.
U tom slučaju, enzima laktaze nedostaje od rođenja i već u novorđenačkoj dobi kod prehrane majčinim i adaptiranim mlijekom kreću jaki proljevi. Ovaj poremećaj nije svojstven našem podneblju – više se javlja u sjevernoeuropskim zemljama. Dijagnoza se lagano postavlja jer davanjem adaptiranog mlijeka bez laktoze sve prestaje. Isto se može i genetski potvrditi.
Intolerancija laktoze najčešće se javlja nakon prve godine života, kada se kod dijela ljudi značajno smanjuje aktivnost enzima laktaze.
Aktivnost laktaze se uobičajeno smanjuje iza prve godine života i kod ljudi i kod drugih sisavaca, a varijante u genu za laktazu određuju koliko će to smanjenje biti. Osoba s intolerancijom obično imaju grčeve i/ili nadutost i proljevaste stolice nakon konzumacije kravljeg mlijeka, dok dobro podnose fermentirane i druge mliječne proizvode u kojima nema puno laktoze.
Kod male djece češća je sekundarna intolerancija,, koja se razvija kada su crijevne resice oštećene, primjerice nakon infekcija ili kod kroničnih bolesti poput celijakije. U slučajevima intolerancije nakon infektivnih proljeva privremeno izbjegavanje laktoze obično smiruje simptome i oporavlja se probavni sustav, pa se laktoza iza toga može vratiti u prehranu tj. intolerancija prestaje.
Kada posumnjati na druge probleme i kako postaviti dijagnozu?
Kad se radi o djeci, važno je voditi računa o tome da intolerancija laktoze možda nije primarna. Ako postoje simptomi poput stagniranja na težini ili mršavljenja, dijete treba uputiti pedijatru ili dječjem gastroenterologu da se ne propusti neka bolest probavnog trakta. Dokazivanje intolerancije laktoze kod starijih se može raditi takozvanim laktoza tolerans testom. Iznimno se mogu tražiti genetske mutacije, ali u pravilu to nije potrebno.
Intoleranciju laktoze treba razlikovati od alergije na kravlje mlijeko. Alergija je, za razliku od intolerancije, češća u ranoj dobi djeteta, a nastaje zbog imunološke reakcije na protein kravljeg mlijeka. Isto tako, zbog oštećenja crijeva i malih crijevnih resica radi alergije može nekada sekundarno nastati i intolerancija laktoze.
Preporuke za djecu s intolerancijom laktoze
Kod djece s intolerancijom laktoze, preporučam da konzumiraju mlijeko bez laktoze, a mliječne proizvode normalno.
Djeca iza dojenačke dobi također trebaju mliječno, no u znatno manjoj količini nego ranije, poželjno je 2-3 dcl mlijeka ili mliječnog prije svega radi zadovoljenja potreba za kalcijem. Stoga je bitno da se djeci koja ne podnose laktozu ne ukine mliječno u potpunosti, tim više što se fermentirani mliječni proizvodi mogu jesti.
Autor teksta:
Prim. Alemka Jaklin Kekez, dr.med., spec. pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije
Vaše dijete ima neke od simptoma i želite ga naručiti na pregled? KONTAKTIRAJTE NAS!
