Majčino mlijeko nije samo hrana, ono je živi organizam bogat živim stanicama, antitijelima, enzimima, hormonima i brojnim tvarima koje su prilagođene Vašem djetetu. Sastav majčinog mlijeka nije uvijek isti, on se mijenja s potrebama i dobi djeteta.

Dojenje ima brojne pozitivne učinke za dijete: smanjuje rizik od infekcija osobito crijevnih i respiratornih, smanjuje rizik od alergija, pretilosti i kroničnih bolesti u kasnijoj dobi. Također majke koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke i jajnika te se brže oporavljaju nakon poroda.

Osim zdravstvenih dobrobiti dojenje gradi bliskost između majke i djeteta, pruža osjećaj sigurnosti i topline i često olakšava uspostavu dnevnog ritma i uspavljivanja.

Pedijatrijska gastroenterološka društva preporučuju isključivo dojenje u prvih 4-6mj života, Svjetska zdravstvena organizacija u prvih 6 mjeseci života te nastavak dojenja uz dohranu do 2. godine ili dulje, ovisno o željama majke i djeteta.

Dojenje, iako je prirodno, vještina je koju  majka i dijete zajedno uče. Mnoge majke već u prvim danima nakon poroda naiđu na poteškoće koje ih mogu obeshrabriti u dojenju svog djeteta, a koje se uz prave upute mogu prevladati.

Kako osigurati uspostavu laktacije i uspješno dojenje?

U ostvarivanju ovog cilja važni su prvi dani nakon rođenja, ali i kasnije ustrajanje.

Nakon poroda teži se uspostavi kontakta „koža na kožu“ u rađaonici i podoju unutar prvog sata života. Dalje, boravak majke i djeteta u istoj sobi (tzv.rooming-in) i dojenje na zahtjev olakšavaju uspostavu laktacije i prepoznavanje znakova gladi.

Kasnije je važna podrška koju majka ima u obitelji i zajednici te mogućnost redovitih pregleda i savjetovanja odnosno dobivanja informacija i pomaganje u stjecanju vještina koje su potrebne za uspješno dojenje.

Najčešći problemi u uspostavi dojenja

Dijete nema pravilan položaj odnosno hvat na dojci.Nepravilan hvat je  najčešći razlog za bolne bradavice i ragade, za neučinkovito sisanje koje dovodi do nedovoljnog pražnjenja dojki i shodno tome do  smanjenog stvaranja mlijeka  i nenapredovanja na težini .

Zastoj mlijeka i prepunjenost dojki. U prvim danima života nakon navale mlijeka dojke mogu postati tvrde, bolne i otečene. Govorimo o zastojnoj dojci koja može otežati sisanje djetetu i povećava rizik od mastitisa.

Dojenje u posebnim okolnostima. Dojenje prijevremeno rođenog djeteta, dojenje nakon carskog reza, blizanačka trudnoća ili razni zdravstveni problemi mogu također otežati uspostavu dojenja.

Problemi vezani za dojenje mogu nastati u bilo kojem periodu dojenja, počevši od rodilišta, dolaska kući, periodu skokova u rastu u 2-3 tjednu života ili u 3. i 6. mjesecu života.

Jedna od najčešćih posljedica takvih problema ako se ne rješavaju može biti nenapredovanje djeteta na težini ili odustajanje od dojenja.

Da se to ne bi dogodilo važno je znati da se problemi vezani za dojenje u velikoj većini slučajeva mogu uspješno riješiti, pogotovo uz stručnu pomoć.

Postupci kojima se uspostavlja adekvatna laktacija i održava dojenje

Povećati  učestalost podoja i to 8-12 podoja po danu i  barem 2 podoja po noći. Ponuditi obje dojke,nakon što se jedan potpuno isprazni.

Ne ograničavati  duljinu podoja kao niti razmak između njih. Prepustiti djetetu kada i koliko će dojiti jer učestalim dojenjem povećava produkciju i količinu mlijeka pogotovo ako se dojke isprazne.

Omogućiti pravilan hvat na dojci. Bradavica i veći dio areole moraju biti u ustima, usnice bebe moraju biti izvrnute prema van, jezik se malo vidi ispod donje usne i bradavice. Ne smiju se čuti znakovi mljackanja i  dojenje u pravilnom položaju ne smije biti bolno. Uška, rame i bok moraju biti u jednoj ravnini.

Podoji moraju biti efikasni. Dijete koje nije živahno već je pospano na dojci mora se razbuditi presvlačenjem, kontaktom koža na kožu, promijeniti nekoliko puta stranu kod podoja ili obavljati  dojenje u dva navrata npr. nakon podrigivanja.

Nije poželjno upotrebljavati dude varalice za smirenje ili bočice pogotovo na početku uspostave dojenja da ne bi došlo do „konfuzije bradavice“, usvajanja krivih tehnika dojenja i daljih problema.

Ako dijete ne želi dojiti, a dojke su pune, potrebno se izdajati, isprazniti dojke do kraj.

Omogućiti majkama da se odmore, da piju dovoljno tekućine nakon podoja, obično dok ne utaže žeđ i da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti .

Svako uspješno dojenje počinje informacijom, podrškom i vjerom u sebe. Važno je majkama znati da mogu potražiti podršku od svoje okoline, od savjetnice za dojenje, patronažne sestre, pedijatra, neonatologa, posebnih grupa za pomoć dojenju  itd.

Piše: Gorana Aleksandra Juka Kožul, dr.med., specijalist pedijatrije, uži specijalist neonatologije

Imate pitanja vezanih za dojenje bebe? Želite li obaviti pregled? OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM!