Pretilost je kronična metabolička bolest pandemijskih razmjera koja se razvija kao. U Hrvatskoj je pretilo 10,8% predškolske djece, a u 23% djece postoji rizik od razvoja pretilosti (10). 

Pretilost je pojava prekomjernog nakupljanja masti u organizmu i porasta tjelesne težine. U samo 3% djece pretilost je posljedica neke druge bolesti, a u 97% djece nastaje kao posljedica neravnoteže između unosa i potrošnje energije. Prema istraživanju “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015/2016” ukupno 31% djevojčica i 38.7% dječaka  ima prekomjernu tjelesnu masu. 

Pretilost se dijagnosticira na osnovu indeksa tjelesne mase (ITM) koji se računa iz omjera tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Vrijednosti ITM se uspoređuju s referentnim vrijednostima. Djeca s vrijednošću ITM u rasponu od 85-95.centile su u riziku razvoja pretilosti, a djeca s vrijednošću ITM iznad 95.centile smatraju se pretila. Morbidna pretilost definira se u dječjoj i adolescentnoj dobi s vrijednošću ITM iznad 40 mg/kg2, odnosno iznad 35 kg/m2 uz najmanje jednu pridruženu bolest. U Hrvatskoj imamo referentne vrijednosti za školsku djecu s kojima se služimo u procjeni pretilosti 

Liječenje pretile djece obuhvaća reguliranu prehranu te pojačanu tjelovježbu. Potrebno je provoditi edukaciju o zdravom načinu života te naglasiti važnost promjene životnog stila, načina prehrane i stava vezanog za hranu i tjelesnu aktivnosti. U liječenje je potrebno uključiti cijelu obitelj. Preporuča se provoditi zajedničke tjelesne aktivnosti na otvorenom, zajedno planirati obroke i osigurati zajedničke obroke. Roditelji trebaju biti primjer svom djetetu i na taj način mu dati podršku. 

U dječjoj dobi se rijetko odlučujemo za primjenu farmakoterapije i kirurškog liječenja i to samo u one djece koja su već razvila komorbiditet, odnosno morbidnu pretilost. Kod sekundarne pretilosti, bitno je liječiti osnovnu bolest koja je do pretilosti i dovela. 

Danas je dobro poznato kako pretilost u dječjoj dobi povećava morbiditet i mortalitet u odrasloj dobi što ukazuje koliko je važno prevenirati pretilost djece.

4. Povećajte fizičku aktivnost cijele obitelji

Redovita fizička aktivnost kombinirana sa zdravim navikama hranjenja najbolji je način kontroliranja tjelesne težine.

Što roditelj može učiniti:

planirajte aktivnosti na otvorenom, svi zajedno otiđite na dulju šetnju, zaigrajte nogomet, badminton, otiđite na bazen na kupanje ili uključite glazbu se dobro isplešite. Planirajte to vrijeme umjesto zajedničkog gledanja televizije. U svom planu aktivnosti budite osjetljivi na osjećaje vašeg djeteta. Pretila djeca mogu se osjećati neugodno na nekim aktivnostima (npr. na plivanju kad se treba skinuti u kostim), nemojte ih siliti na to već zajedno i u dogovoru pronađite aktivnost koja neće izazivati neugodu u djeteta ili mu biti preteška.

Neka cijela obitelj smanji količinu vremena koje provodi pred TV-om ili igrajući kompjuterske igrice, nemojte biti nepravedni pa sebi dopuštati sate i sate gledanja televizijskog programa, a djetetu to braniti.
Razmislite gdje možete pronaći skrivene aktivnosti – možete sići s autobusa jednu stanicu ranije, otići do stana po stubama, zajedno otići pješke u trgovinu…
Važno je voditi računa da tjelesna aktivnost ne smije biti opterećenje već mogućnost za dijete i obitelj da budu aktivni i dobro se zabave.

5. Naučite svoju obitelj zdravim prehrambenim navikama

Što ranije počnete učiti dijete zdravim prehrambenim navikama, to će šansa da vaše dijete bude pretilo biti manja. Važno je djetetu reći da je hrana važna za rast i razvoj, važna je jer nam daje energiju koja omogućuje da tijelo funkcionira.

6. Polagano smanjite količinu loših masti

U obiteljskoj prehrani polagano smanjite količinu masnoća – birajte bijelo meso radije nego crveno, uklonite vidljive masnoće, smanjite unos margarina i ne kuhajte na masti. Sve su to savjeti kako smanjiti masnoću u prehrani, a da time ne ugrozite zdravlje svoje obitelji. Smatrate li da je potrebno strože kontrolirati unos masti morate se o tome raspitati kod vašeg liječnika ili nutricioniste.

7. Nemojte u potpunosti zabraniti slatkiše i grickalice

Važno je biti svjestan koliko masti, šećera, soli i kalorija imaju namirnice koje nudite svojoj obitelji. Slatkiši i grickalice ih sigurno imaju više od dozvoljenog za svakodnevnu konzumaciju, no počastiti se ponekad ne bi trebao biti problem.

8. Omogućite svojoj obitelji izbor

Napunite hladnjak zdravim namirnicama; neka dijete svaki dan bira što će jesti. To je puno bolja taktika od strogo određenog jelovnika za svaki obrok. Omogućivši djetetu izbor, pomažete djetetu usvajati zdrave prehrambene navike.

9. Potaknite dijete da jede sporije

Dijete može bolje prepoznati glad ili sitost kad jede sporije.

10. Osigurajte si zajedničke obroke

Što je moguće češće sjednite svi za stol i jedite u ugodnoj atmosferi, pričajte o tome kako vam je prošao dan, razgovarajte o svojim planovima, šalite se i zabavljajte. Ako je razdoblje obroka vrijeme kad rješavate nesuglasice ili se svađate i raspravljate, dijete će imati potrebu što prije pojesti i maknuti se iz neugodne situacije. Osim toga, djeca mogu povezati hranu sa stresom i neugodom.

11. Uključite dijete u pripremu hrane

Zajedničko pripremanje hrane izvrsna je prilika da se dijete nauči na raznovrsnost namirnica, da kuša sirove/kuhane namirnice, osim toga, to mu omogućuje da se osjeća uspješno (jer je pomoglo), a na kraju, radije će kušati i pojesti obrok u čijem je pripremanju sudjelovalo.

12. Planirajte međuobroke

Stalno grickanje između obroka može dovesti do prejedanja, ali zdrav i dobro planiran međuobrok serviran u planirano doba dana može biti dobra pomoć u balansiranju prehrambenih navika vaše obitelji. Zdrav međuobrok može biti komad voća ili povrća, jogurt, suho voće ili orašasti plodovi.

13. Nemojte dozvoliti djetetu jesti i gledati TV

Dogovorite se gdje se jede u vašoj obitelji, u blagovaoni ili kuhinji, nikako ispred TV-a. Jedenje i paralelno gledanje TV-a ometa proces prepoznavanja sitosti i lako može dovesti do prejedanja.

14. Pokušajte ne koristiti hranu kao nagradu/kaznu

Oduzimanje hrane djetetu kao vid kazne (npr. otići spavati bez večere) može biti vrlo frustrirajuće za dijete i dovesti do osjećaja da neće imati dovoljno hrane pa će sljedeći put pojesti previše hrane zbog straha od gladi.
Isto tako kad se npr. slatkiši koriste kao nagrada, dijete može dobiti dojam da je ta hrana vrjednija od druge hrane, npr. povrća koje mora pojesti da bi zaslužilo slatkiš.

15. Provjerite što vaše dijete jede izvan obiteljskog doma

Raspitajte se što sadrži jelovnik vašeg djeteta u vrtiću ili školi. Isto tako vodite računa o tome što birate za ručak u restoranu.

16. Budite dobar primjer vašem djetetu

Djeca brzo uče, a najbolje uče kroz primjer. Ako se vi dobro hranite i bavite fizičkom aktivnošću, samim svojim ponašanjem šaljete svojem djetetu najbolju poruku.

Prevencija

Kako promovirati zdravu prehranu kod novorođenčadi i predškolaca?

• dojiti barem prvih šest mjeseci života djeteta
• prilikom korištenja formule, izbjegavati škrob i nepotrebne šećere
• pustiti dijete da si samo regulira količinu pojedene hrane, umjesto da isprazni cijeli tanjur
• voditi računa o unosu odgovarajućih mikronutrijentima koji će utjecati na zdrav razvoj
• poticati dijete na što više igre na otvorenom prostoru

…a kod adolescenata?

• pobrinuti se da dijete doma (zdravo) doručkuje prije škole
• pripremiti djeci zdrave grickalice i međuobroke
• naglašavati važnost svakodnevnog unosa voća i povrća
• što više obroka jesti zajedno, u isto vrijeme

Kako pomoći pretilom djetetu?

Kod borbe s kilogramima, kod djece je prvenstveno važno usaditi osjećaj potpore jer se djeca često osjećaju ovisno o tome kakvo mišljenje roditelji imaju o njima. Vaše dijete mora biti svjesno toga da ga prihvaćate neovisno o broju na vagi, ali isto tako mora znati da ga volite i da zbog toga želite da je zdravije i zadovoljnije samo sobom.

Bitno je ne stavljati fokus na dijete kao jedini problem, već postepeno mijenjati navike cijele obitelji; polagano uvoditi fizičku aktivnost kao normalnu svakodnevnu pojavu te uvoditi zdrave namirnice u prehranu. Tako se dijete neće osjećati izdvojenim i odgovornim za promjene, već će se raditi na boljitku za sve članove obitelji.

• odrediti vrijeme unutar kojeg će dijete gledati televiziju ili igrati video igrice
• informirati i obrazovati djecu o zdravoj prehrani i mogućim posljedicama u slučaju prekomjerne konzumacije nezdrave prehrane

Autor teksta: dr. sc. Tatjana Lesar, dr. med. spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske gastroenterologije

Želite li naučiti više o debljini kod djece ili naručiti svoje dijete na pregled? KONTAKTIRAJTE NAS!