Mlada je obitelj nakon slatkog iščekivanja dočekala svoju bebicu. Dobili su upute o dojenju na zahtjev. Čini se jednostavno, zar ne? No, u glavama roditelja ima sto pitanja: Imam li dovoljno mlijeka? Da li je moje mlijeko dobro? Kako znam je li prehrana bebe dobra?

Majčino mlijeko – osnova prehrane vaše bebe

Majčino mlijeko je jedinstvena i najbolja hrana za dijete u prvoj godini života. Sastav majčinog mlijeka je optimalan i u potpunosti prilagođen potrebama novorođenčeta i dojenčeta. Hranjivo je i lako probavljivo te u potpunosti zadovoljava sve potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života.

No, koliko kod zvučalo jednostavno roditelji su često zabrinuti. Razloga za brigu nema ukoliko dijete napreduje na tjelesnoj masi i doima se zadovoljno. Ukoliko je dijete nezadovoljno, plačljivo ili stalno spava potrebno je provjeriti koliki je prirast na tjelesnoj masi. Razni su uzroci otežanog hranjenja i posljedično tome nedostatnog prirasta na tjelesnoj masi.

Najčešće je samo potrebno „preživjeti“ period prilagodbe nakon kojeg će beba imati mirnu prehranu, a majci će se u ritmu dojenja stvarati mlijeko. No, dijete se može otežano hraniti i zato što je uspavano od žutice, bolesno ili ima alergiju na proteine kravljeg mlijeka. Ako dijete ne napreduje potrebno je konzultirati nadležnog liječnika koji će napraviti potrebnu obradu i dati savjete. Ponekad majka ne može dojiti zbog bolesti i lijekova koje uzima. Jedina hrana koja može zamijeniti majčino mlijeko je adaptirani dojenački pripravak.

Sistematski pregledi i prehrana bebe

Nakon mjeseca punog brige i prilagodbe na novog člana obitelji vrijeme je za prvi sistematski pregled. Prirast na tjelesnoj masi odličan. Dijete zadovoljno i prema riječima liječnika lijepo se razvija. Preporučeno je nastaviti dojiti uz nastavak praćenja rasta i razvoja kod nadležnog liječnika.

Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Dijete se pregledava po svim organskim sustavima, učine se sva mjerenja, sagledaju razvojni elementi. Ponekad se izrade i osnovni laboratorijski nalazi kojima se procjenjuje ima li anemije ili nekih drugih deficita vitamina ili minerala.

Sistematski pregledi su učestaliji u onim razdobljima koja su karakterizirana intenzivnijim rastom i razvojem (dojenaštvo i pubertet). Ponekad rast i tjelesni razvoj ne idu u skladu s očekivanim. U tim slučajevima neophodno je učiniti dodatne pretrage.

Koje parametre pratiti da znamo jede li dijete dovoljno i kvalitetno

Parametri po kojima se prati rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG). U nekim situacijama procjenjuje se i potkožno masno tkivo, kao i indeks tjelesne mase (ITM) u djece starije od dvije godine. Koriste se centilne krivulje rasta uz pomoć kojih se procjenjuje da li se dijete razvija u okviru normalnih varijacija (5 do 95 centila) i je li dinamika rasta kroz vrijeme dobra.

Prate se tjelesni, psihički (kognitivni i emocionalni) te socijalni razvoj. Procjenjuje se da li dijete u određenoj dobi ostvaruje ono što je za tu dob očekivano i kako se prilagođava okolini, uz dozvoljena fiziološka odstupanja. Provjerava se sazrijevanje grube i fine motoričke funkcije, razvoj zubi, a kasnije i spolni razvoj.

Procjenjuje se i kako dijete intelektualno napreduje, tj. kakvo je razumijevanje u ranoj dobi, sposobnost učenja, usvajanja i primjene naučenog. Emocionalno reagiranje djeteta obzirom na određene situacije, razvoj kontrole vlastitih emocija i razumijevanje tuđih također se procjenjuje pri svakom pregledu. Socijalni razvoj podrazumijeva komunikaciju s okolinom uključujući zainteresiranost za igru i sudjelovanje u njoj, komunikaciju s ljudima, razvoj govora, pažnje i koncentracije te sposobnost prilagođavanja novim okolnostima.

Prema preporukama europskog pedijatrijskog gastroenterološkog društva (ESPGHAN) dojenje se preporuča nastaviti do kraja prve godine života, ali uz postupno uvođenje drugih namirnica. Iza 6. mjeseca samo mlijeko više nije dovoljno. Najbolje vrijeme za uvođenje dohrane je između navršenog 4. i 6. mjeseca života kako za dojenu, tako i za nedojenu djecu.

Period dohrane u prehrani bebe

Uvođenje dohrane ponovo je period kada je u neke djece potreban dodatni trud kako bi prihvatili nove okuse i teksture. U ovom periodu manji broj djece razvije jedan od ranih poremećaja hranjenja pa postaju jako izbirljiva, ne žele žvakati i gutati, prihvaćaju samo hranu određene boje, oblika i teksture.

U tom slučaju često je potrebna intervencija stručnjaka koji će provesti „terapijsko hranjenje“ koje obuhvaća edukaciju roditelja o pristupu djetetu s poteškoćama hranjenja prema specifičnom problemu, savladavanje problema izbirljivosti u jelovniku, navikavanje na nove okuse i teksture hrane i normaliziranje taktilne osjetljivosti, povećanje svjesnosti oralnih mehanizama, provođenje vježbi stimulacija mišića za žvakanje uz korištenje “Talk tools” pomagala te poboljšanje samih vještina hranjenja.

Prehrana bebe s navršenih godinu dana

S navršenih godinu dana, majčino mlijeko je i dalje dobar izbor, uz prehranu raznim namirnicama. No, treba voditi računa o tome da tada majčino mlijeko nije dominanta hrana.

Naime, potreba za mlijekom u toj dobi nije veća od 3-5 dcl. Zbog toga se preporuča provoditi raznovrsna prehrana bebe prema piramidi zdrave prehrane. U današnje vrijeme sve je više djece prekomjerne tjelesne mase zbog čega se stalno naglašava koliko je važno provoditi uravnoteženu prehranu bebe uz poticanje tjelesne aktivnosti već od najranije dobi. Ukoliko je vaše dijete jako izbirljivo i slabije napreduje na tjelesnoj masi ili imate dijete koje je prekomjerne tjelesne mase potražite pomoć na vrijeme. Uz trodnevno vođenje dnevnika na osnovu kojeg se izračunava unos kalorija te makro i mikronutrijenata lakše je izregulirati prehranu bebe te spriječiti razvoj mogućih posljedica kako bi vaše dijete bilo zdravo i sretno.

Tatjana Lesar, dr.med, spec.pedijatar, uži spec.ped.gastroenterologije

Želite li naučiti više o zdravoj prehrani vaše bebe ili naručiti dijete na pregled? KONTAKTIRAJTE NAS!