traži
Zatvori ovaj okvir za pretraživanje.

Sistematski pregled bebe

Trebate se naručiti na sistematski pregled nakon rodilišta? Imate li pitanja vezanih za cijepljenje, ultrazvuk kukova, prehranu, suplementacija vitaminima, očekivani rast i razvoj vaše bebe? Naša prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, dr.med., sažela je odgovore na sva ta pitanja, ali i zašto je bitno ne propustiti sistematski pregled bebe u prvoj godini života.

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelj po kojem se procjenjuje zdravlje djeteta, a prate se na periodičkim sistematskim pregledima. Tada se učine sva potrebna mjerenja (visina, tjelesna masa, opseg glave…), koja se usporede s normalama za dob i spol, a također i s ranijim vrijednostima kako bi se pratio tempo rasta djeteta.

Što se sve radi na sistematskom pregledu bebe?

Na sistematskom pregledu se dijete pregleda i po svim organskim sustavima (glava i vrat, dišni sustav, srce, trbuh, spolovilo, koža, koštani i zglobni sustav).

Važan dio svakog pregleda je i procjena djetetovog psihomotoričkog razvoja, tj. ostvaruje li u određenoj dobi one vještine koje su za tu dob očekivane. Izuzetno je važno od najranije dobi pratiti i komunikaciju djeteta s okolinom i razvoj govora. Pravovremenim zamjećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti veliki napredak, koji je to bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.

Sistematski pregled bebe – koliko često?

Kako su u prvoj godini rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi sistematski pregled, učini se već u rodilištu, potom s mjesec dana, dalje s 2, 4, 6, 9 mjeseci djeteta i oko prvog rođendana.

Što se radi na sistematskom pregledu bebe?

Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči. Stoga, kada je preslab kalorijski unos, to se lako uoči. Dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, a ako to potraje onda zaostaje i rastom. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. Međutim, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvijeti, dijete će vrlo brzo dostići svoj zaostatak.

U prvoj godini je i iznimno brz rast mozga, koji pratimo indirektno prema opsegu glave. Stoga je to mjerenje obavezan dio svakog pregleda. Odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i dalje istražuje. Mjeri se i kolika je velika fontanela, kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja.

Dalje se pregledava koža te daju savjeti o njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dijete se pregledava od glave do pete, oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, gibljivnost vrata.

Obavezno se poslušaju srce i pluća, pregleda trbuh, također kod prvog pregeda i pupak – je li otpao pupčani bataljak, ima li pupčane kile. Obavezno se pregleda i spolovilo, a kod dječaka, neizostavno, jesu li testisi u skrotumu.

Praćenje lokomotornog razvoja i ultrazvuk kukova

Dalje se gledaju ekstremiteti, kralježnica, te gibljivost zglobova, posebno kuka. U dobi od 4 do 8 tjedana starosti, savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova, kako bi se procjenio razvoj zgloba kuka koji se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom.

Naime, ako se pravovremeno ustanovi prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka, ista se može u potpunosti ispraviti konzervativnim tretmanom, bez operacije. Zato je vrlo važno u preporučenoj dobi učiniti ultrazvuk kukova kod za to specijaliziranog pedijatra ili dječjeg ortopeda.

Potom se u ležećem pa potrbušnom položaju, pri povlačenju za ručice, u vertikali i horizontali promatra djetetov motorički status. Ispituje se i prisutnost pojedinih refleksa, a također i funkcija šake, tj. kako se razvija sposobnost hvatanja predmeta.

Ono što je očekivano tijekom prve godine je da dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja. Prvo kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja i usvajanje sjedenja izmedju 6. i 8. mjeseca. Iza toga dolazi puzanje i ustajanje, prema prvim koracima.

Socijalni razvoj je također intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogledom u novorođenačkoj dobi. Slijedi sve bolje praćenje i uspostavljanje komunikacije s okolinom, smješkanje, pokazivanje interesa za ljude i igračke, raspoznavanje bližnjih od stranaca. Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova, a krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda ocjenjuje se što je dijete usvojilo i je li to uredu u odnosu na dob.

Prati se i razvoj zubi, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da kod neke djece prvi zub postoji već kod rođenja, do toga da nikne tek krajem prve godine života. Ipak, najveći broj djece dobije prvi zubić između petog i devetog mjeseca. S godinom dana ima oko 6 do 8 zubi.

Prehrana i vitaminska suplementacija djeteta

Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija. One su bitne ne samo za rast i razvoj bebe, već i dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine osnova organizmu. Dobra prehrana pomaže da se isti metabolički „isprogramira“ za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi, poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, itd. Iz tog je razloga savjetovanje o tome važan dio svakog sistematskog pregleda.

Najbolja prehrana u prvih 6 mjeseci je majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje. Ukoliko majka nema dovoljno mlijeka ili nije u mogućnosti dojiti, uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca, kao i biljna mlijeka ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana.

Uloga pedijatra podržati je dojenje, ali i uputiti o pravovremenom počinjanju dohrane, kao i načinu na koji ga treba provoditi. Prema preporukama, optimalno vrijeme za uvođenje dohrane je između navršenog 4. i 6. mjeseca života. Dodavanje vitamina D preporuča se kroz cijelu prvu godinu života, u vrijednosti od 400 IU, zbog prevencije rahitisa.

Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca, preporuča se i K vitamin. On sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi. Krajem prve godine, dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procijenile rezerve željeza. Kod prijevremeno rođenje djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji te se sukladno tome dodaje željezo.

Cijepljenje uz sistematski pregled bebe

U dobi od 2, 4 i 6 mjeseci, odmah nakon sistematskog pregleda dojenčeta, obavlja se i cijepljenje prema kalendaru cijepljenja RH.

Cijepi se protiv difterije, tetanusa, hripavca, hemofilus influence, dječje paralize i hepatitisa B. Prvo cjepivo BCG dobiva se prethodno u rodilištu. U prvoj godini života mogu se cijepiti i još neka neobavezna cjepiva, primjerice protiv pneumokokne bolesti, meningokoka i rota virusa. O tome je svakako dobro prethodno prodiskutirati s pedijatrom i riješiti nedoumice.

Priprema za sistematski pregled bebe

Budući da je svaki od ovih pregleda zahtjevan za dijete te da se puno toga procjenjuje, poželjno je da dijete kod pregleda bude u dobrom raspoloženju. To znači da je sito i naspavano.

S obzirom da to nekada nije lako uskladiti s dolaskom kod liječnika, dobro je sa sobom imati u pripremi hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se moglo nahraniti ako bude potrebno. Isto tako, ako dijete spava, ne treba ga naglo buditi, niti ubrzano skidati, kako bi se sve požurilo, jer to može radražiti dijete koje onda možda neće pokazati sve ono što je usvojilo.

Također je važno da je dijete suho i premotano te u pripremi treba biti rezervna odjeća i pelena. Za starije bebe dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili koja može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina tj. funkcije šake.

Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja pa nije loše da si ih unaprijed popišu kako nešto ne bi zaboravili pitati kod pregleda.

Prim.dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog

Želite li dogovoriti sistematski pregled svoje bebe? KONTAKTIRAJTE NAS!

Izdvojene novosti