Impetigo, poznat i kao slatke ili medene kraste je zarazna bakterijska infekcija kože koja se češće pojavljuje tijekom toplijih, ljetnih mjeseci. Može zahvatiti djecu i odrasle, no najčešće se javlja kod djece između druge i šeste godine života.
Najčešći uzročnici impetiga su dvije bakterije: zlatni stafilokok i beta-hemolitički streptokok grupe A. Promjene se najčešće pojavljuju na licu, osobito oko nosa i usana, ali se mogu razviti na bilo kojem dijelu tijela. Infekcija započinje stvaranjem mjehurića koji pucaju te ostavljaju ranice prekrivene karakterističnim žućkasto-smeđim krastama nalik medu.
Kako se impetigo prenosi?
Infekcija se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom, ali i neizravno preko kontaminiranih predmeta poput ručnika, odjeće, posteljine ili igračaka. Dijete može proširiti infekciju i samo sebi, prijenosom bakterija iz nosne sluznice na svoju kožu.
Izvor zaraze može biti i onečišćena voda za kupanje, bilo da se radi o moru ili bazenu. Toplo vrijeme, vlaga i slabiji higijenski uvjeti pogoduju razvoju bolesti. Češće se javlja na oštećenoj ili nadraženoj koži, primjerice kod atopijskog dermatitisa, nakon uboda insekata, ogrebotina ili manjih rana.
Simptomi i klinička slika
Impetigo se prepoznaje po sitnim mjehurićima na koži koji pucaju i prelaze u ranice prekrivene karakterističnim žućkastim krastama boje meda. Promjene se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće zahvaćaju lice, osobito područje oko nosa i usta, zatim ruke, noge, trup te pelensku regiju. Osim promjena na koži, može se javiti svrbež, peckanje ili osjećaj žarenja.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza se uglavnom postavlja kliničkim pregledom, a ponekad je potrebno učiniti i mikrobiološki bris.
U većini slučajeva dovoljna je lokalna terapija antibiotskom kremom ili masti. Najčešće se primjenjuje mupirocin mast, 2-3 puta dnevno tijekom 7-10 dana, a može se koristiti i fucidinska kiselina. Prije primjene antibiotske masti preporučuje se oprati zahvaćeno područje i nanijeti antiseptik. Kraste je potrebno najprije omekšati oblozima fiziološke otopine na sterilnoj gazi kako bi lakše otpale, nakon čega se koža osuši i nanese antibiotska mast.
Poboljšanje se obično primjećuje već nakon jednog do dva dana mazanja, no terapiju je važno provoditi do kraja preporučenog razdoblja.
Kod opsežnijih infekcija, male djece, osoba oslabljenog imuniteta ili kada lokalna terapija nije dovoljna, liječnik može propisati sistemske antibiotike u obliku sirupa ili tableta. Ako je zahvaćena veća površina kože, pomoć mogu pružiti i antiseptičke kupke. Bez liječenja osoba ostaje zarazna tijekom cijelog trajanja bolesti. Nakon početka terapije zaraznost se najčešće smanjuje unutar 24-48 sati.
Moguće komplikacije
Komplikacije impetiga nisu česte, ali mogu uključivati infekciju potkožnog tkiva (celulitis), širenje bakterije u krvotok (sepsu) ili zahvaćanje kosti (osteomijelitis), a češće su u male dojenčadi do 6. mjeseca života i osoba oslabljenog imuniteta.
Prevencija
Dobra higijena ključna je u prevenciji ove bolesti.
Važno je:
- redovito prati ruke te održavati nokte kratkima i čistima
- djecu s infekcijom udaljiti iz kolektiva do potpunog oporavka
- ne dijeliti ručnike, posteljinu ili odjeću
Kod ponavljanih infekcija ili djece s atopijskim dermatitisom izvor bakterija može biti nosna sluznica, te se preporučuje primjena antibiotske mupirocin masti na rubove nosnica.
Iako je impetigo česta i uglavnom prolazna infekcija kože, potreban je oprez kod novorođenčadi, male djece, osoba oslabljenog imuniteta te djece s atopijskim dermatitisom. Ako se promjene brzo šire ili su prisutni dodatni simptomi poput izraženog svrbeža, razdražljivosti ili općeg lošeg stanja, potreban je pregled pedijatra.
Ukoliko vaše dijete pokazuje neki od simptoma i sumnjate na zarazu impetigom, kontaktirajte nas!
Autorica teksta: Helena Živić, dr. med. spec. pedijatar
