Infekcije u djece smanjenog imuniteta

Piše: Maja Sabolić, dr. med.

Specijalist pedijatrijske infektologije

Vrlo često u kliničkoj praksi susrećemo pitanja o imunitetu djeteta, primjerice je li on smanjen i kako ga ojačati. Gotovo svaki roditelj djeteta vrtićke, a nerijetko i školske dobi, prolazi kroz dileme vezane uz imunitet djeteta, osobito zbog češćeg obolijevanja i prvog susreta s raznim virusnim i bakterijskim bolestima u toj dobnoj skupini.

Stoga se, a u svrhu jačanja imuniteta odnosno povećanja otpornosti, često poseže za raznim ponuđenim pripravcima koji postoje na tržištu. Ovo je osobito popularno za vrijeme zimskih mjeseci.

Ovom prilikom cilj je objasniti sve što trebate znati o infekcijama kod djece smanjenog imuniteta: što je zapravo nedostatak imuniteta, koju skupinu djece obuhvaća, koje bolesti obuhvaća i čemu su takva djeca podložnija.

Što je to imunitet?

Imunitet je pojam koji obuhvaća različite složene mehanizme kojima organizam prepoznaje i brani se od stranih molekula, s ciljem održavanja ispravnog funkcioniranja na svim razinama, odnosno u svrhu očuvanja zdravlja.

Koje vrste imuniteta postoje?

Imunitet se dijeli na prirođenu i stečenu imunost, a svaka od njih ima svoj stanični i humoralni dio. Prirođenu imunost čine kožna i sluznička barijera, komplement i reaktanti akutne faze (humoralni dio),te makrofagno-fagocitni sustav i NK stanice ( stanični dio).

Stečenu imunost pak čine limfociti B koji stvaraju imunoglobuline (humoralni dio) i limfociti T (stanični dio). Svi ti dijelovi imunosti svakodnevno složenim umreženim mehanizmima služe u borbi protiv virusa, bakterija, parazita i gljiva.

Što je „smanjeni imunitet“ odnosno imunodeficijencija?

Poremećaj na bilo kojoj razini u smislu nedostatka ili defekta molekula koje sudjeluju u imunološkom procesu dovodi do smanjenog imuniteta, odnosno do imunodeficijencije.

Poremećaji izvan imunološkog sustava također mogu značajno utjecati na imunološki odgovor i dovesti do neadekvatne obrane od bolesti (primjerice kronične imunološke bolesti, maligne bolesti, određeni lijekovi).

Što su primarna i sekundarna imunodeficijencija?

Imunodeficijencije se dijele na primarne i sekundarne. Primarne imunodeficijencije su nasljedne, a do danas je opisano više od 150 različitih vrsta. Oko 70% djece s primarnom imunodeficijencijom je muškog spola.

Kod sekundarnih imunodeficijencija poremećaj dolazi izvan imunološkog sustava, ali s direktnim utjecajem na njega. U tu skupinu spadaju bolesnici koji boluju od dijabetesa, pothranjenosti i HIV-a. Bolesnici s bolestima crijeva i bubrega poput enteropatija i nefrotskog sindroma te nedostatka ili disfunkcije slezene.

Tu se ubrajaju i reumatološki bolesnici odnosno oboljeli od autoimunih bolesti te bolesnici s presađenim organima i onkološki bolesnici. Takvi bolesnici su uglavnom imunokompromitirani radi lijekova koje uzimaju (kortikosteroidi, kemoterapija, imunosupresivni lijekovi), a koji oslabljuju imunitet.

Kada napraviti imunološku obradu?

Ovisno o vrsti imunodeficijencije djeteta, odnosno o razini molekularnog defekta, postoje određene specifičnosti u obolijevanju. Kliničkom slikom često prevladavaju teške virusne, bakterijske, gljivične ili parazitarne infekcije.

Sumnju na smanjeni imunitet kod djece, kao i kod odraslih, svakako trebaju pobuditi i ponavljajuće infekcije kao što su učestale i teške upale uha, upale pluća, sinusa te učestale ili teže crijevne i kožne infekcije. Tu se uglavnom radi o infekcijama uzrokovanim uobičajenim patogenima iz opće populacije (S. pneumoniae, H.influenzae, M. catarrhalis, S.enteritidis, C.jejuni, S. aureus i druge).

Teške infekcije u djece smanjenog imuniteta

Teške infekcije oportunističkim tj. neuobičajenim patogenima (primjerice P. aeruginosa, C.albicans, P.jiroveci, T.gondii, Aspergillus spp. i druge) kao i teške virusne, osobito enterovirusne i herpesvirusne infekcije zapravo bez iznimke trebaju pobuditi sumnju na imunodeficijenciju. Iako je teži tijek takvih bolesti naravno moguć bez postojanja imunološkog deficita.

Mnoge virusne, bakterijske pa čak i parazitarne infekcije su u djece zdravog imunološkog sustava samoograničavajuće ili vrlo brzo prolaze uz adekvatnu antimikrobnu i drugu terapiju. Stoga je važno napomenuti da su i naizgled uobičajene infekcije, ako su izrazito teškog tijeka, ipak razlog za imunološku obradu.

Često bolesno dijete i infekcije u djece smanjenog imuniteta

Naposljetku, važno je shvatiti stvarno značenje smanjenog imuniteta te njegovu povezanost s različitim infekcijama u svakodnevnom životu. Infektivne bolesti vrlo su česte. Svako vrtićko dijete godišnje oboli prosječno 6-10 puta od različitih respiratornih, uglavnom virusnih infekcija. Ponekad će se na virusnu bolest nadovezati bakterijska komplikacija i tada bolest može biti i težeg tijeka. To nužno ne znači da je kod djece koja su često bolesna u podlozi bolest imuniteta, kao što ni uzimanje dodataka prehrani i ostalih pripravaka neće „podići“ imunitet, ako je u podlozi stvarni poremećaj imunosti.

Cijepljenje, adekvatna higijena, zdrava prehrana, boravak na otvorenom i dobar san su svakako još uvijek najbolji saveznici u prevenciji infekcija koje su neminovno dio naših života.