Trebate se naručiti na sistematski pregled nakon rodilišta? Imate li pitanja vezanih za cijepljenje, prehranu, suplementaciju vitamina, rast i razvoj vašeg djeteta? Naše prim. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije i prim. Iva Palčić, spec. pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske nefrologije, sažele su odgovore na sva ta pitanja i objasnile zašto je bitno ne propustiti sistematski pregled djeteta u prvoj godini života.

Rast i razvoj najvažniji su pokazatelji po kojima se procjenjuje zdravlje djeteta. Prate se na redovitim sistematskim pregledima.

Što se sve radi na sistematskom pregledu djeteta?

Na sistematskom pregledu djeteta mjere se tjelesna masa, duljina/visina, te do dobi 2 godine opseg glave. Dobivene se vrijednosti uspoređuju s normalama za dob i spol (centilne krivulje), a također i sa ranijim vrijednostima kako bi se pratio tempo rasta djeteta, tj. vidjelo slijedi li dijete svoju centilnu krivulju.

Na sistematskom pregledu dijete se pregledava po svim organskim sustavima (glava i vrat, srce i pluća, trbuh, spolovilo, koža, koštani i zglobni sustav). Važan dio svakog pregleda je i procjena djetetovog psihomotoričkog razvoja. To znači da se gleda ostvaruje li dijete u određenoj dobi one vještine koje su za tu dob očekivane. Izuzetno je važno od najranije dobi pratiti i komunikaciju djeteta s okolinom kao i razvoj govora jer pravovremenim zamjećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti veliki napredak koji je to bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.

Sistematski pregledi djeteta u prvoj godini života – koliko i zašto često?

Kako su u prvoj godini života rast i razvoj najintenzivniji, to je razdoblje kada je potrebno najviše takvih pregleda. Prvi pregled se radi u rodilištu, potom sa 1 mjesec, dalje sa 2, 4, 6, 9 mjeseci, te sa godinu dana.

Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči. Stoga, kada je preslab kalorijski unos, dijete ne dobiva očekivano na tjelesnoj masi, počinje padati na centilnoj krivulji, a ako to potraje onda počinje i zaostajanje rasta u duljinu. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. Međutim, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvjeti dijete će vrlo brzo dostići svoj zaostatak.

U prvoj godini je i iznimno brz rast mozga, koji pratimo indirektno mjerenjem opsega glave, stoga je to mjerenje obavezan dio svakog sistematskog pregleda u prvoj godini života, a odstupanje se uvijek ozbiljno shvaća i daljeistražuje. Mjeri se i kolika je velika fontanela, kako bi se reagiralo u slučaju preranog zatvaranja.

Dalje se pregledava koža te se daju savjeti o njezi i promjenama koje se mogu javiti u pojedinim etapama novorođenačke i dojenačke dobi. Dijete se pregledava od glave do pete, oblik glavice, oči, uši, nos, usna šupljina, štitnjača, gibljivnost vrata.

Obavezno se poslušaju srce i pluća, a zatim se pregledava i palpira trbuh. Kod prvog pregledava se i pupak – je li otpao pupčani bataljak, postoji li granulom ili vlaženje iz pupka i ima li pupčane kile. Obavezno se pregleda i spolovilo – kod dječaka neizostavno jesu li testisi u skrotumu.

Dalje se gledaju ekstremiteti, kralježnica, gibljivost zglobova, a posebno kuka. U dobi od 4 do 8 tjedana starosti, savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se na vrijeme detektiralo postoje li znaci prirođene nerazvijenosti u zglobu kuka (displazija) što se ne može u potpunosti ispitati samo kliničkim pregledom.

Naime ako se pravovremeno ustanovi prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka, ista se može u potpunosti ispraviti konzervativnim tretmanom, a bez operacije, što se ne može učiniti ako se propusti dragocjeno vrijeme.

Potom se u ležećem pa potrbušnom položaju, pri povlačenju za ručice, u vertikali i horizontali promatra djetetov motorički status, ispituje se prisutnost pojedinih refleksa (primitivni refleksi), a također i funkcija šake – sposobnost hvatanja predmeta.

Ono što je očekivano tijekom prve godine je da dijete postupno iz ležećeg položaja preko sjedećeg ide do uspravljanja: prvo kreće samo pridizanje glavice, zatim sposobnost okretanja, rotiranja na podlozi, usvajanje samostalnog posjedanja i sjedenja sa razvijenim obranama, potom puzanje i ustajanje prema prvim koracima preko klečeče pozicije i iskoraka.

Socijalni razvoj je također intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogledom u novorođenačkoj dobi. Slijedi sve bolje praćenje i uspostavljanje komunikacije s okolinom, smješkanje, pokazivanje interesa za ljude i igračke, raspoznavanje bližnjih od stranaca. Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova, a krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda ocjenjuje se što je dijete usvojilo i je li to uredu u odnosu na dob.

Prati se i razvoj zubi, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da kod neke djece prvi zub postoji već kod rođenja, do toga da nikne tek krajem prve godine života. Ipak, najveći broj djece dobije prvi zubić između petog i devetog mjeseca. S godinom dana ima oko 6 do 8 zubi.

Prehrana i vitaminska suplementacija djeteta

Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija. One su bitne ne samo za rast i razvoj bebe, već i dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamina. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine osnova organizmu da se dobro metabolički „isprogramira“ za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti… Iz tog je razloga savjetovanje o tome važan dio svakog sistematskog pregleda.

Najbolja prehrana u prvih 6 mjeseci je majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje. Ukoliko majka nema dovoljno mlijeka ili nije u mogućnosti dojiti, uvode se gotovi dojenački pripravci (adaptirano mlijeko). Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca, kao i biljna mlijeka ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana.

Uloga pedijatra podržati je dojenje, ali i uputiti roditelje o pravovremenom počinjanju dohrane kao i o načinu kako je provoditi. Prema preporukama optimalno vrijeme za to je između navršenog 4. i 6 mjeseca života kada je najbolje prihvaćanje novih okusa i tekstura hrane. Dodavanje vitamina D preporuča se kroz cijelu prvu godinu života, u vrijednosti od 400-800 IU/dan, zbog prevencije rahitisa. Prema suvremenim stavovima, tijekom prva tri mjeseca kod isključivo dojene djece, preporuča se i K vitamin koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi, kao i suplementacija omega nezasićenih masnih kiselina u prve 2 godine života zbog razvoja središnjeg živčanog sustava i vida. U dobi 9 mjeseci dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procjenile rezerve željeza, a kod prijevremeno rođene djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji te se sukladno tome dodaje željezo.

Cijepljenje djece u prvoj godini života

U dobi 2, 4 i 6 mjeseci nakon sistematskog pregleda dojenčeta ako je sve u redu obavlja se i cijepljenje prema kalendaru cijepljenja RH.

Cijepi se protiv difterije, tetanusa, hripavca, Haemophilus influenzae tipa B, dječje paralize i hepatitisa B kao i protiv pneumokoka. Prvo cjepivo protiv tuberkuloze BCG dobiva se prethodno u rodilištu. U prvoj godini života mogu se cijepiti i još neka neobavezna cjepiva, primjerice protiv meningokoka i rota virusa, o čemu je svakako dobro prethodno prodiskutirati s pedijatrom i riješiti nedoumice.

Priprema djeteta za sistematski pregled

Budući da je svaki od ovih pregleda zahtjevan za dijete te da se puno toga procjenjuje, poželjno je da dijete kod pregleda bude u dobrom raspoloženju. To znači da je poželjno da imamo dovoljno vremena, da je dijete sito i naspavano, a da je u prostoriji toplo.

S obzirom da to nekada nije lako uskladiti s dolaskom kod liječnika, dobro je sa sobom, ako dijete nije na prsima, imati u pripremi hranu i/ili napitak koji dijete inače uzima kako bi se moglo nahraniti ako bude potrebno kao i dudicu ako je inače koristi. Isto tako ako dijete spava, ne treba ga naglo buditi, niti ubrzano skidati, jer ga to može radražiti i rasplakati pa neće moći pokazati sve ono što je usvojilo.

Također je važno da je dijete suho i premotano te u pripremi treba biti rezervna odjeća i pelena. Za starije bebe dobro je imati i igračku na koju je dijete naviklo, kojom se može umiriti ili može poslužiti za ispitivanje motoričkih vještina šake – hvatanje.

Nerijetko i roditelji imaju dodatnih pitanja pa nije loše da si ih unaprijed popišu kako nešto ne bi zaboravili pitati kod pregleda.

Želite li dogovoriti sistematski pregled svog djeteta? KONTAKTIRAJTE NAS!