Afte su male ranice na sluznici usne šupljine. Obično su bijele ili žućkaste te imaju crveni rub. Pojavljuju se na unutarnjoj strani usana i obraza, jeziku ili ispod jezika, a ponekad i na desnima. Često su vrlo bolne, a osobito bole tijekom jela ili pranja zubi, zbog čega dijete većinom ima loš apetit, može biti razdražljivo ili lošije spavati.
U većini slučajeva afte su bezazlene i nisu znak ozbiljne bolesti. Mogu se pojaviti nakon manje ozljede sluznice, primjerice ugriza za obraz, četkanja zubi ili nadražaja tvrdom hranom. Njihovu pojavu mogu potaknuti i umor, stres ili infekcija nevezana uz usnu šupljinu. Neka djeca sklonija su njihovoj pojavi. Afte same po sebi nisu zarazne i ne prenose se poljupcem, priborom za jelo ili dodirom.
Kad dijete ima afte najvažnije je ublažiti bol i osigurati da dijete dovoljno pije. Voda i hladniji napitci te mekana hrana, kao jogurt, kašica ili mlaka juha mogu pomoći. Kisela hrana i napitci, poput citrusa i voćnih sokova, kao i jako slana, začinjena te vruća hrana može pogoršati bol zbog čega je bolje privremeno je izbjegavati. Zube treba nastaviti prati redovito mekanom četkicom. Ako su bolovi izraženi, mogu se primijeniti lijekovi protiv bolova primjereni djetetovoj dobi i tjelesnoj težini, prema savjetu liječnika ili ljekarnika. Mogu se primijeniti i lokalni gelovi ili sprej za afte.
Afte najčešće zacjeljuju spontano unutar 7–14 dana bez ožiljaka. Ako se pojavljuju često, traju dulje od dva tjedna, izrazito su velike ili brojne ili djetetu otežavaju uzimanje hrane i tekućine, preporučuje se pregled pedijatra. Posebnu pozornost treba obratiti ako su afte praćene ponavljanom temperaturom, proljevom, bolovima u trbuhu, gubitkom na težini, izraženim umorom, bljedilom, ranicama na koži ili spolovilu ili drugim neuobičajenim simptomima.
Povremena afta kod djeteta koje se inače dobro osjeća najčešće nije razlog za zabrinutost. Ako se afte pojavljuju često, a pogotovo ako su s njima prisutni i drugi simptomi, liječnik može procijeniti postoji li dodatni uzrok. Ponekad se ponavljajuće afte povezuju s manjkom željeza, vitamina B12 ili folne kiseline, a mogu se pojaviti i kod celijakije te nekih upalnih ili imunoloških bolesti. To ne znači da dijete koje ima afte nužno ima neki od tih poremećaja. O potrebi za krvnim pretragama ili drugim ispitivanjima odlučuje se na temelju učestalosti afti, djetetova općeg stanja, prehrane, rasta i drugih simptoma.
Ako dijete zbog afti odbija piti, mokri znatno rjeđe nego inače, ima suha usta ili je neuobičajeno pospano i klonulo, potrebno je potražiti liječničku pomoć zbog mogućnosti dehidracije. Ranice u ustima nisu uvijek afte. Virusne infekcije mogu izazvati brojne bolne promjene u ustima, često praćene temperaturom i drugim simptomima te također spontano prođu.
Afte su česta i najčešće prolazna tegoba u dječjoj dobi. Uz ublažavanje boli, dovoljno tekućine i nježnu oralnu higijenu obično nestaju same. Važno je prepoznati situacije u kojima se one učestalo vraćaju, dugo traju ili su praćene drugim simptomima jer je tada potreban pregled kako bi se utvrdilo postoji li razlog koji zahtijeva dodatnu obradu ili liječenje.
Autorica teksta: dr. sc. Petra Džepina, dr. med. spec. pedijatar