Krpelj (Ixodes ricinus) je prijenosnik virusa koji uzrokuje upalu mozga i moždanih ovojnica – krpeljni meningoencefalitis. Šumski glodavci i ptice su inače prirodni rezervoar ove bolesti i oni zarazu prenose na krpelje. Bolest je endemična u brdskim područjima Slovenije te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Varaždin, Koprivnica, okolica Zagreba, Bjelovar, Našice pa do Vinkovaca). Zaraženi krpelji mogu također biti prisutni u urbanim sredinama i gradskim parkovima, što predstavlja dodatni rizik zaraze osobito za djecu koja se često vani igraju. Aktivnost krpelja je najviše izražena u periodu od proljeća do jeseni.

Infekcija virusom krpeljnog meningoencefalitisa može imati različit tijek – od blagih do vrlo teških oblika. Inkubacija traje 7 do 10 dana. U blažim slučajevima bolest se očituje povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u mišićima i trbuhu te povraćanjem. Takvi simptomi traju 5 do 10 dana i često podsjećaju na gripu.

Teži oblik bolesti nastaje kada virus zahvati središnji živčani sustav. Tada se najčešće 4 do 10 dana nakon smirivanja početnih simptoma ponovno javlja visoka temperatura uz glavobolju i bolove u tijelu. Mogu se razviti i neurološki simptomi kao vrtoglavica, smetnje vida, konvulzije i poremećaji svijesti.

Liječenje je isključivo simptomatsko jer ne postoji specifičan lijek protiv ove bolesti, a oporavak može biti dugotrajan.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa učinkovito sprječava razvoj ove bolesti. Preporučuje se za zaštitu djece koja žive ili često posjećuju rizična područja, kao i njihovim roditeljima te planinarima, šumskim radnicima i lovcima.

Cjepivo pruža zaštitu od svih poznatih sojeva virusa u Europi i Aziji, a može se sigurno primjenjivati u gotovo svim dobnim skupinama.

Najbolje vrijeme za početak cijepljenja je upravo zima ili rano proljeće kako bi se stekla adekvatna zaštita prije sezone aktivnosti krpelja.

Krpelji mogu prenositi i drugu bolest – lajmsku boreliozu, koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj čak oko 45 % krpelja može biti zaraženo tom bakterijom. Radi se o sistemskoj bolesti koja se razvija kroz tri stadija. U prvom stadiju pojavljuje se karakteristično kružno crvenilo na koži oko mjesta uboda krpelja, najčešće u periodu od nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon ujeda, a mogu se javiti i simptomi slični gripi. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko mjeseci prelazi u drugi stadij, kada dolazi do upalnih promjena na različitim organima poput perifernih živaca, moždanih ovojnica, zglobova, srca i očiju. Treći stadij može se razviti i nakon 1 do 20 godina od prvih simptoma, a očituje se kao kronična upala pojedinih prethodno zahvaćenih organa.

Ako se bolest pravodobno dijagnosticira i liječi odgovarajućim antibioticima (amoksicilin, doksiciklin ili azitromicin) u trajanju koje odredi liječnik moguće je potpuno izlječenje.

Cjepivo protiv lajmske borelioze još uvijek nije u primjeni, tj. radi se na pripremi adekvatnog cjepiva koje bi štitilo protiv ovog oblika bolesti (protiv više različitih sojeva bakterije B. burgdorferi.)

Zaključno, za zaštitu od bolesti koje prenose krpelji važno je tijekom boravka u prirodi nositi svjetlu odjeću dugih rukava i nogavica osobito u šumama i područjima s niskim raslinjem, te koristiti repelente (sprejeve koji odbijaju krpelje). Također je potrebno zaštititi i kućne ljubimce jer oni mogu unijeti krpelje u dom. Nakon boravka u prirodi važno je detaljno pregledati kožu i ukloniti eventualno pronađene krpelje.

U slučaju ujeda krpelja važno ga je što prije ukloniti i dezinficirati mjesto uboda. Ako dio krpelja ostane u koži preporuča se potražiti liječničku pomoć.

Napominjemo da je najsigurnija zaštita od virusnog krpeljnog meningoencefalitisa i dalje cijepljenje koje se provodi u gotovo svim dobnim skupinama.