Žutica kod djece nastaje uslijed povišenja bilirubina u organizmu, a karakterizira ju žutilo kože i sluznica.
Kada se kod djece javlja žutica?
Kad se spomene žutica, većina ljudi pomisli da se radi o zaraznoj žutici. Međutim, infekcije nisu najčešći uzrok žutice kod djece, već su drugi razlozi zapravo češći. Za novorođenačku dob je karakteristična fiziološka žutica koja ne predstavlja bolest, ali ju treba znati razgraničiti od patološke.
Žuta boja kože koja nije posljedica povećanog bilirubina ne predstavlja žuticu. Obično nastaje kod velikog unosa hrane koja je bogata beta karotenom (mrkva, naranče). Tada je žućkasta samo koža, no nisu žute bjeloočnice, niti je povišen bilirubin u krvi.
Što je bilirubin?
Inače, bilirubin je normalni produkt organizma koji nastaje razgradnjom krvnih stanica, prerađuje se u jetri, izlučuje putem žuči u crijevo, a dijelom i putem mokraće. Stoga utječe na obojenost stolice i mokraće. Za održanje normalnih razina bilirubina u krv bitna je ravnoteža između procesa stvaranja, prerade u jetri i izlučivanja. Ukoliko je bilo koji od tih procesa poremećen dolazi do povišenja bilirubina i žutice.
Patološka i fiziološka žutica kod novorođenčeta
Žutica kod novorođenčeta u pravilu je fiziološka tj. normalna pojava koja nastaje zbog prirodnog porasta bilirubina u ranoj dobi. Nije zarazna i dok je u okvirima fiziologije ne treba ju liječiti. Razlog toj žutici je pojačano stvaranje bilirubina u toj dobi te sporija obrada u jetri zbog nezrelosti. Javlja se u 50-70% donošene, i čak 80% nedonošene novorođenčadi.
Tu fiziološku pojavu žutice moramo razgraničiti od patološke koja se javlja u nekim slučajevima. Žuticu smatramo patološkom ako se ona javi jako rano (već u prva 24 sata), ili predugo traje (u pravilu preko 2 tj.) ili su previsoke vrijednosti bilirubina.
Veću sklonost patološkoj žutici imaju djeca koja su prijevremeno rođena, male porođajne mase, koja su pretrpjela traumatski porod, kao i djeca majki koje imaju dijabetes. Nepodudarnost Rh faktora i krvne grupe majke i djeteta dodatni je rizični faktor za patološku žuticu.
U rodilištu se uvijek prati pojava žutice i ocjenjuje njezina težina i uzrok. Ovisno o starosti novorođenčeta i visini bilirubina procjenjuje se potreba za terapijskim snižavanjem bilirubina i daljom dijagnostičkom obradom.
Naime, jako visoke razine bilirubina (kada se približavaju 400 umol/l) mogu ugroziti zdravlje djeteta i ostaviti dugoročne posljedice, prije svega na mozak, tj. psihomotorni razvoj. To je jedan od razloga zašto novorođenčad ostaju u rodilištu najmanje 3 dana (to je najrizičnije razdoblje), pa i kada su potpuno zdrava. U slučaju porasta bilirubina do kritičnih vrijednosti primjenjuje se fototerapija (terapija svjetlom), a ponekad i izmjena krvi.
Produljena žutica
Po izlasku iz rodilišta često se susrećemo s produljenom žuticom. Srećom, u toj dobi najčešće se radi o laktacijskoj žutici (u djetata na prehrani majčinim mlijekom) koja je bezazlena.
Naime, majčino mlijeko sadrži neke faktore koji još neko vrijeme podržavaju žuticu. Ista može trajati čak i do 2 mjeseca. No, to nikako nije razlog da se prestane dojiti ili prekida dojenje. Majčino mlijeko je najbolja hrana, a laktacijska žutica sama spontano prolazi i ničim ne remeti zdravlje djeteta (vrijednosti bilirubina nikada nisu ugrožavajuće visoke).
Žutica kod djece – kada je potrebno liječiti
Ipak u ranoj dojenačkoj dobi moramo biti oprezni da ne propustimo žuticu koja je posljedica nekih ozbiljnih uzroka koje je potrebno hitno liječiti. To su moguće infekcije (prije svega mokraćne, ali i druge), prekomjerni raspad crvenih krvnih stanica (hemolitične anemije), bolest jetre ili smetnje u protoku žuči.
Stoga, ako roditelji uoče da je dijete dugo žuto (preko 2 tjedna) potrebno je javiti se liječniku kako bi procijenio ima li temelja za dijagnostičku obradu.
Pedijatar će uvijek tragati za znacima koji upućuju na mogući patološki uzrok: orjentirati se o tome kako dijete napreduje na tjelesnoj masi, ima li temperaturu, da li je zadovoljno, informirati se o boji mokraće i stolice.
Tamna mokraća i svjetla stolica uvijek govore za patološke razloge žutice. Posljedica su smetnje u protoku žuči na bilo kojem nivou od jetrene stanice (hepatocita) do utoka u crijevo. U slučaju takve situacije nužna je hitna i bolnička obrada da se ne zakasni s dijagnostikom nekih ozbiljnih stanja.
Svaka ponovna pojava žutice u dojenaštvu nakon što je fiziološka žutica jednom prošla te svaka pojava žutice u starije djece i odraslih zahtijeva dijagnostičku obradu. Tada prije svega u smjeru infektivnih bolesti, ali i kroničnih bolesti jetre i žučnih puteva.
Druga mogućnost je da se radi o žutici zbog hemolitčke anemije, tj. kada nastaje previše bilirubina zbog prevelikog raspada krvnih stanica. Terapija je prije svega ovisna o uzrocima koji se otkriju dijagnostičkom obradom. Najvažnije je iskristalizirati uzrok žutice.
prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije
